Po nalogu komunističkih vlasti, ljudi su odvođeni na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili
Među brojnim stratištima na kojima su se komunističke vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata odlučile "obračunati" s neistomišljenicima, je i Crvena stijena, uzvišenje iznad Kiseljaka. U narodu postoji predaja da je stijena nazvana crvenom zbog krvi ljudi koji su ondje pobijeni u svibnju 1945 godine.
Prema procjenama, radi se o nekoliko stotina osoba, većinom Hrvata, iz Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, a po nekim saznanjima i iz Viteza, Žepča, Uskoplja. Oni su po nalogu tadašnje UBDA-e odvođeni na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili, a ubijani su na Crvenoj stijeni, najčešće tupim predmetima. Znaju to stanovnici okolnih naselja. Neki od njih i danas pamte jauke i plač žrtava, a potom i neugodan miris tijela koja se egzekutori nisu potrudili ni pokopati. Precizniji podaci s imenima žrtava trebali bi biti obznanjeni dogodine, na 70 obljetnicu zločina, najavio je povjesničar Ivo Miro Jović.
"Potpuno precizne podatke o žrtvama moguće je imati samo nakon iskapanja tijela. No, mi ćemo se potruditi i do iduće godine sastaviti popis žrtava, imenom i prezimenom, te ih pročitati ovdje, na Crvenoj stijenu, jednom od stratišta Hrvata u središnjoj Bosni", obećao je Jović.
On je izrazio nadu da će skup dogodine biti znatno masovniji.
"Izuzetno je važno raditi na kolektivnom sjećanju nas Hrvata katolika na ovim prostorima jer na žrtvi ovih nevinih ljudi koji su likvidirani bez prava na suđenje, mi želimo graditi budućnost i prosperitet hrvatskog naroda u BiH", poručio je okupljenima na Crvenoj stijeni Jović.
Pred spomenikom žrtvama komunističkih zločina na Crvenoj stijeni i ove su godine položeni vijenci i upaljene svijeće. Molitvu je za duše stradalih predvodio fra Vinko Ćuro, kiseljački župnik koji je prije odavanja počasti na Crvenoj stijeni predvodio misno slavlje u zavjetnom mjestu "Pod stijenom" koje se nalazi u neposrednoj blizini. Običaj služenja misa "Pod stijenom" ustanovio je pokojni fra Stjepan Buljan još u prošlom, komunističkom, sustavu kada je obiteljima žrtava bilo zabranjeno pomoliti se za njihove duše i odati im počast na bilo kakav vidljiv način. Spomenik na Crvenoj stijeni s križem i spomen pločom podignut je prije 19 godina, na 50. obljetnicu stradanja.
Istina koja podrazumijeva ime i prezime žrtve, a po mogućnosti i okolnost stradavanja dug je kojeg hrvatski narod nije izmirio prema žrtvama komunizma. Posljednji je trenutak da se to učini, poruka je s Crvene stijene, jednog od brojnih stratišta žrtava komunističkih zločina u BiH.
Detaljan popis žrtava i podizanje svijesti u hrvatskom narodu o potrebi sjećanja na žrtve jednog sustava radi budućnosti naroda, jedino je što se još može uraditi za žrtve stradale u svibnju 1945. godine na Crvenoj stijeni jer odgovorni za zločine, prije svih Rešad Dizdarević. tadašnji načelnik zloglasne UDBA-e u Kiseljaku, izbjegao je pravdu, barem na ovom svijetu. Preminuo je prije tri godine, a da mu se za zločin na Crvenoj stijeni nije sudilo!
(artinfo.ba/ap)
