logonovi

 

btn facebook btn homebtn mobilni

Djelomina Naoblaka

7°C

Kiseljak

Djelomina Naoblaka

vuksic

Vojni ordinarij za Bosnu i Hercegovinu mons. Tomo Vukšić u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista kazao je kako je idealno rješenje za unutarnje uređenje BiH švicarski model.

"Prije i poslije Daytona smatrao sam, bez pretenzija, da bi za BiH najprikladniji model teritorijalnog ustroja bio onaj koji je u primjeni u Švicarskoj. Uz uvjet da bude primijenjen na području cijele BiH. No, nažalost, oni koji odlučuju nisu htjeli primijeniti taj model. Tamo su u toj maloj državi istodobno primijenjeni različiti kriteriji: etnički, jezični, kulturni, povijesni, vjerski. Sve te kriterije trebalo bi primijeniti i u BiH", smatra mons. Vukšić.

Po njegovim riječima, u BiH nema pravednoga rješenja ako Hrvatima, Bošnjacima i Srbima ne budu na temelju tih kriterija, i još nekih, zajamčena jednaka prava.

Vojni ordinarij kaže kako je Daytonski sporazum Hrvate stavio u “poziciju naroda s posebnim potrebama”.

"Davno sam nekad napisao da postojeći ustavni i zakonski okvir tretira nas Hrvate, a time i katolike, kao da smo djeca u školi s posebnim potrebama. Tretira na takav način kao da nismo u stanju artikulirati vlastitu misao, sami sebi birati predstavnike pa je u okviru tih postavki omogućio nekome drugom da to može činiti umjesto nas. Iz toga pravnog i stranog okvira proistječe puno problema u pogledu dostojanstva naroda i pojedinaca", kaže mons. Vukšić.

On je komentirao i poteze vatikanske diplomacije čiji je predstavnik, nuncij u Republici Hrvatskoj, nedavno prigodom zajedničkog zasjedanja biskupskih konferencija iz Hrvatske i BiH zatražio potporu izmjeni Izbornoga zakona BiH.

"Katolička crkva smatra da su katolici, koji su ovdje Hrvati, zakinuti oko Izbornog zakona, zakinuti oko mogućnosti ostvarenja svojih prava, ugroženi činjenicom iseljavanja koja, istina, pogađa i druge. U siječnju smo imali redovitu zajedničku sjednicu biskupskih konferencija BiH i Hrvatske, a na sjednicama biskupskih konferencija redovito je nazočan i mjesni nuncij te se uvijek obrati u toj prigodi. Naravno da je izrazio brigu za Hrvate katolike u BiH jer smo svi zabrinuti zbog nemogućnosti ostvarenja prava. Ova poruka je kontinuitet brige Petrova nasljednika, u ovom slučaju pape Franje, za cijelu Katoličku crkvu, a u ovome slučaju za bh. katolike", kazao je mons. Tomo Vukšić.

artinfo.ba/ap

mariokaramatic

Hrvatska seljačka stranka (HSS) BiH će, u slučaju odcjepljenja Republike Srpske od BiH, tražiti da se ponovno formira Hrvatska Republika Herceg-Bosna – istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare u Mostaru na kojoj su govorili predsjednik HSS-a BiH Mario Karamatić i predsjednik HSS-a Republike Hrvatske Krešimir Beljak.

- Imamo više nego jasne najave iz Republike Srpske o referendumu o odcjepljenu BiH. Ako do toga, dođe mi nemamo namjeru ostati u toj krnjoj tvorevini, jer sporazum koji smo potpisali 1994. s bošnjačkim partnerima je revidiran više puta isključivo na štetu hrvatskoga naroda – kazao je Karamatić.

Dodao je kako će u i tom slučaju HSS BiH pokrenuti međunarodni postupak za povratak u prijašnje stanje i o tome će biti raspisan referendum.

Predsjednik HSS-a Republike Hrvatske i zastupnik u Hrvatskom saboru Krešimir Beljak naglasio je kako njegova stranka ne zaziva reviziju granica, ali da će u slučaju da dođe kraj Daytonskom i drugim sporazumima, tražiti ista prava za hrvatski narod u BiH.

- Ako dođe do referenduma u RS-u, znamo kako će on proći, a što to znači za budućnost mirovnih sporazuma, i na kraju samih Hrvata? Danas je RS skoro etnički čista, neki Bošnjaci se vraćaju no Hrvati ne. Slično je i u središnjoj Bosni, Hrvati gube stanovništvo i ne vraćaju se, a to nije i ne može biti interes Hrvata, ni HSS-a - rekao je Beljak, dodavši kako su Hrvati u BiH neravnopravni, iako bi to prema Ustavu BiH trebali biti.

- Sadašnja situacija je daleko je od bilo kakve ravnopravnosti da bi Hrvati kroz sljedećih 20 uopće mogli opstati u ovakvoj zajednici koja se zove BiH – ocijenio je Beljak.

Naglasio je kako se službeni Zagreb uvijek drugačije ponašao prema Hrvatima u BiH nego što je to trebalo, odnosno uvijek su radili protiv interesa Hrvata u BiH.

- Jedini izuzetak bio je upravo HSS koji je na legalan način uspio ostvariti prava hrvatskog naroda i to u vrijeme nekadašnje Kraljevine Jugoslavije kada je međunarodnim sporazumom uspostavljena Banovina Hrvatska – kazao je Beljak.

Dodao je kako je spominjanje Banovine mislio u prenesenom značenju, te da je u BiH potreban dogovor između naroda.

- Ovakva BiH nije volja naroda i kao takva ne može opstati, njezini narodi se moraju dogovorit. Mi smo za put BiH u EU no imamo velika pitanja oko EU i američke vanjske politike. Ja ne mogu vjerovati da ljudi koji stoljećima žive skupa ne mogu naći rješenje bez uplitanja vanjskih sila. Ovako, svi vi skupa, bez obzira na nacionalnost, imaju problem - tvrdi Beljak.

Dodao je kako njegova stranka namjerava voditi politiku hrvatskih interesa, u Hrvatskoj, BiH, ali i šire, te da iza njih ne stoje nikakvi interesi svjetskih centara moći koji, kako je ustvrdio, rade nered na ovim područjima.

{youtube}Fppt3Y9vl0A{/youtube}

Dnevnik.ba

dezevice zima

Selo i istoimena župa Deževice, u blizini Kreševa u srcu Bosne, svoje mjesto pod suncem našli su među planinama Vranicom i Bitovnjom na 900-injak metara nadmorske visine. Iako se mjesto može pohvaliti dugom i dinamičnom poviješću od 600 godina, danas su Deževice najpoznatije po Vrelu svetog Jakova…

Opširnije u video prilogu Katoličkog tjednika.

{youtube}uZ6TNBNX6tA{/youtube}

artinfo.ba/im

hrvatski jezik

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i ove godine obilježava Mjesec hrvatskoga jezika te organizira brojna događanja kako bi se o hrvatskome jeziku, jednoj od najvažnijih značajki hrvatskoga identiteta, govorilo što više i kako bi se širila svijest o vrednotama i ljepotama hrvatskoga jezika.

Obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika počinje 21. veljače, na Međunarodni dan materinskoga jezika, a završava 17. ožujka, na dan kad završavaju Dani hrvatskoga jezika, piše CroExpress

Mi vam donosimo 5 stvari koje morate znati o hrvatskom jeziku:

1. Najstariju gramatiku hrvatskog književnog jezika napisao je isusovac. Bartol Kašić početkom 17. stoljeća napisao je Institutionum linguae illyricae (Ustroj ilirskoga/hrvatskoga jezika): knjiga je objavljena u Rimu 1604. godine.

2. Šest govora na hrvatskom jeziku u Saboru smatra se osobito znamenitima. Riječ je o govorima Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1843., koji je dugo važio za najstariji govor na hrvatskom jeziku u Saboru. Zatim Josipa Jurja Strossmayera 1861., Ante Starčevića 1861., Ivana Mažuranića 1886., Stjepana Radića 1918., Franje Tuđmana 30. svibnja 1990.

3. Hrvatski jezik pripada indoeuropskim jezicima. Hrvatski je slavenski jezik, zapadnojužnoslavenske podskupine u slavenskoj grani indoeuropske jezične porodice koji se kao i ostali slavenski jezici razvio iz praslavenskoga.

4. Najstariji su hrvatski tekstovi pisani svojevrsnom mješavinom hrvatske inačice crkvenoslavenskog jezika i arhaične čakavštine te isključivo glagoljicom. Od XII. stoljeća Hrvati razvijaju vlastitu inačicu ćiriličnoga pisma koja se najčešće naziva bosančicom, a od XIV. stoljeća sve se češće počinju koristiti i latiničkim pismom.

5. U doba Hrvatskoga narodnog preporoda u prvoj polovici XIX. st. zapadna novoštokavština postaje temeljem općehrvatskoga jezičnoga standarda. Pod utjecajem sjevernih i zapadnih slavenskih jezika uvodi se morfofonološki pravopis, a u grafiju dijakritički znakovi. Grafija se ustaljuje tek krajem XIX. st. (s pravopisom I. Broza)

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

zastupljenost hrvata u ks

Špekulacije o lošem položaju Hrvata u Sarajevu, koje bošnjački establišment uporno odbija ili minimalizira, konačno je moguće potvrditi uvidom u rukovodeća mjesta u javnim službama u Kantonu Sarajevo, ali i vladi KS, Hrvata ima tek u tragovima

Objavom rezultata popisa stanovništva iz 2013. godine svima obznanjeni su razmjeri egzodusa Hrvata iz glavnog grada Bosne i Hercegovine. I umjesto da se nadležne Kantonalne, gradske i općinske vlasti zabrinu, i pobrinu da se zaustavi dalji pad broja Hrvata iz Sarajeva, nastavilo je širenje mita o adekvatnoj nacionalnoj zastupljenosti Hrvata u kantonalnim i nižim institucijama.

Dnevnik.ba je ovim povodom poslao upit na službene mailove press službe Kantona Sarajevo. Ukupno je pet mailova uposlenih u kantonalnoj javnoj službi, i nitko od njih nije potvrdio ni da je zaprimio upit našeg portala.

Suvišno je i govoriti da nitko do danas nije odgovorio na jednostavno pitanje: Koji je nacionalni sastav direktora i predsjednika uprava svih Javnih ustanova u Kantonu Sarajevo!?

S obzirom da smo prepušteni neslužbenim informacijama, pronašli smo ukupno 31 javno poduzeće u Kantonu Sarajevo kojemu Skupština ili Vlada posredno ili neposredno imenuju direktora. U ovom popisu se ne nalaze obrazovne ustanove. S obzirom na veličinu Kantona Sarajevo, Dnevnik.ba se unaprijed ograđuje od mogućih propusta u popisu – moguće da je neka ustanova izostavljena, ili da su neki podaci o direktoru u međuvremenu izmijenjeni. 

Iako je nezahvalno procjenjivati nečiju etničku pripadnost samo putem imena, upravo je to način zlouporabe etničke zastupljenosti na rukovodećim mjestima Javnih službi i ustanova. Prema našoj slobodnoj ocjeni, od 31 direktora kantonalnih poduzeća, samo su dva Hrvata. Naravno, postoji mogućnost da ih se mnogo više tako izjasnilo kako bi ispunilo etničku kvotu, i da upravo zbog toga Press služba ne želi dati službeni odgovor na upit.

Dva direktora Hrvata (uz ogradu da se ni oni možda tako ne izjašnjavaju) su direktor Bosanskog kulturnog centra Mario Pejić i Igor Jerković, direktor veterinarske stanice KS.

Ne želeći umanjiti vrijednost ni jedne institucije, ipak se mogu rangirati neke institucije. Tako na primjer Direkcija za puteve, GRAS, Klinički centar UNSA, RAD doo, Sarajevogas, TV SA, Vodovod i kanalizacija, Toplane i Zavod za izgradnju imaju višemilijunske godišnje promete i proračune. To se smatraju najznačajnijim javnim poduzećima u Kantonu Sarajevo, oko kojih se vrte i najteže političke bitke.

Za razliku od navedenih, na samom dnu značaja su institucije kulture poput spomenutog Bosanskog kulturnog centra, Biblioteke i Collegium Artistikum (koje uopće nema direktora) i jedva spajaju kraj s krajem. Proračuni su im tek fragment onoga što „obrću“ velika javna poduzeća. U takva definitivno spada i skromna Veterinarska stanica na Stupu. Takva dva poduzeća, koja nisu nikom zanimljiva posebno, pripala su Hrvatima.

Zanimljivo je napomenuti da je Mario Pejić sin Marinka Pejića, predsjednika HNV-a i nasljednika Luke Markešića. Obojica su se višestruko dokazali kao „lojalni sarajevski Hrvati“ spremni u svakom trenutku kritizirati svaku hrvatsku politiku podilazeći bošnjačkoj. Ovakav politički konformizam očigledno je verificirao Marija Pejića da može upravljati BKC-om. U protivnom, i ovo skromno mjesto bi pripalo Bošnjacima.

Popis Javnih poduzeća u Kantonu Sarajevo i direktor:

1. Apoteke Sarajevo – direktor Emina Oruč,
2. Biblioteke Grada Sarajeva - direktor Zlatko Topčić,
3. Bosanski Kulturni Centar – direktor Mario Pejić,
4. Centar Skenderija doo SA – direktor Amer Kapo,
5. Collegium Artisticum – bez direktora
6. Direkcija za puteve KS – direktor Nermin Drnda,
7. Direkcija za robne rezerve KS – direktor Ismet Vukotić,
8. Direkcija za turizam KS – Nepoznato
9. Disciplinski centar za maloljetnike SA – direktor Nermin Mušikić,
10. Dom za djecu bez roditeljskog staranja – direktor Saudin Đurđević,
11. Dom za socijalno zdravstveno zbrinjavanje osoba sa invaliditetom i drugih osoba SA – direktorica Sanita Alagić,
12. Kantonalna Javna ustanova za zaštićena područja KS – Osman Delić,
13. Kantonalni centar za socijalni rad KS – direktor Adnan Podžo,
14. KJKP GRAS doo SA – direkor Avdo Vatrić,
15. Klinički centar Univerziteta u SA - direktorica Sebija Izetbegović,
16. PARK DOO SA – direktor Alen Ramić,
17. Poljoprivredno dobro Butmir – direktor Mirsad Memišević,
18. POKOP DOO SA – direktor Goran Cerić,
19. Profesionalna vatrogasna brigada KS – komandir Mahir Halilović,
20. Rad doo SA – direktor Selim Babić,
21. Sarajevogas doo SA – direktorica Nihada Glamoč,
22. Sarajevošume – direktor Nermin Demirović,
23. Televizija Kantona Sarajevo – direktor Elvir Resić,
24. Toplane SA – direktor Admir Džubur,
25. Tržnice-Pijace SA – direktor Jasmin Terović,
26. Veterinarska stanica Sarajevo – direktorr Igor Jerković,
27. Vodovod i kanalizacija doo SA – direktor Nezir Hadžić,
28. Zavod za informatiku i statistiku KS – direktor Timur Gadžo,
29. Zavod za izgradnju KS – direktorica Ljiljana Pelidija,
30. Zavod za planiranje razvoja KS – direktor Hamdija Efendić,
31. ZOI-84-Olimpijski centar SA – direktor Midhat Hubijar,

Potrebno je napomenuti da su podaci o direktoru Direkcije za turizam KS nedostupni javnosti, kao i informacije čime se ova direkcija uopće bavi.

Ništa bolja situacija nije ni u Vladi Kantona Sarajevo, koja bi trebala biti primjer i nižim radnim jedinicama. U dvanaest ministarstva samo jednom je na čelu Hrvat, ministarstvu pravde i uprave. Ni Srbi nemaju više – na čelu ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša nalazi se vječni Čedomir Lukić iz SDA.

1. Ministarstvo financija KS – Jasmin Halebić,
2. Ministarstvo kulture i sporta KS – Mirvad Kurić,
3. Ministarstvo obrazovanja i nauke KS – Elvir KAzazović,
4. Ministarstvo pravde i uprave KS – Mario Nenadić,
5. Ministarstvo privrede KS – Muharem Šabić
6. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS – Čedomir Lukić,
7. Ministarstvo saobraćaja KS – Mujo Fišo
8. Ministarstvo stambene politike KS – Senad Hasanspahić,
9. Ministarstvo unutrašnjih poslova KS – Vedran Mulabdić,
10. Ministarstvo za boračka pitanja KS – Muharem Fišo,
11. Ministarstvo za rad socijalnu politiku raseljena lica i izbjeglice KS – Amela Dautbegović,
12. Ministarstvo zdravstva KS – Zilha Ademaj

Kada su mediji prije desetak godina pisali o nezastupljenosti Hrvata u kantonalnim i drugim tijelima vlasti, vlast je odgovorila da oni ne "broje krvna zrnca" i da "ne znaju tko je što po nacionalnosti i da im ne pada na pamet pitati".

Ipak, brojnost Hrvata pokazuje da vlasti Kantona Sarajevo itekako znaju brojati krvna zrnca, jer su se dobro potrudili da ih izbace iz svih institucija vlasti. A kada ih ne mogu izbaciti – jednostavno se izjasne kao Hrvati.

artinfo.ba | preuzeto s portala dnevnik.ba

VIJESTI

SPORT

Teslićanin Drago Ćosić novinar godine

Ćosić je bio voditelj projekta nogometnog EURA 2016 u Francuskoj koji je postigao iznimn

KK Kiseljak vrši upis novih članova!

Košarkaški klub Kiseljak vrši upis novih članova. Oglas prenosimo u cijelosti: Košarka

Ćiro Blažević: "Život ću završiti u Bosni, u rodnom Travniku ili Tuzli"

Kao nikada do sada, Miroslav Ćiro Blažević, živa trenerska avangarda, slavio je svoj 82.

KULTURA

Predstava "Svastike" u Vukovaru osvojila nagradu publike

Kazalište "Mika Živković" iz Retkovaca odlično je organiziralo 29. Smotru kazališnog stv

Tursku književnicu kao teroristkinju u zatvoru držali 136 dana

Briljantnu tursku književnicu i znanstvenicu 136 dana su držali u ćeliji kao teroristkin

HKD Napredak Kreševo: Promocija knjige Mladena Tomića

Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Kreševo organizira promociju knjige "Povi

Mostar: U srijedu predstavljanje književog stvaralaštva Željka Kocaja

Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB) nastavlja Književne susrete u sklopu

×

Napomena

There is no category chosen or category doesn't contain any items

POLITIKA I GOSPODARSTVO

NAJAVE

btnposaljivijest

ZANIMLJIVOSTI

flink1flink1flink1

ARTlogofooter2015

Ovaj portal je član Vijeća internet portala u BiH

Copyright 2007-2016 ART company d.o.o. Sva prava zadržana.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.