Pobožnosti mlade nedjelje i blagoslova polja i danas su uobičajene u Crkvi u Bosni i Hercegovini. Njihov sadržaj i cilj ne pokazuju nikakvu posebnost unutar opće kršćanske pobožnosti, ali nesumnjivo svjedoče posebne okolnosti u kojima su kršćani katolici živjeli i ispovijedali svoju vjeru.
Smisao mlade nedjelje je štovanje Krista prisutna u euharistiji izvan misnog slavlja. Korijeni toga oblika štovanja sežu u početke drugog tisućljeća kršćanstva, a posve se jasno naziru u 12. stoljeću u podizanju hostije i kaleža poslije pretvorbe. Katolici u Bosni i danas pretvorbu nazivaju podizanje.
Pobožnost mlade nedjelje i blagoslova polja službenim obredno-molitvenim sadržajem i pučkim dodatkom duboko su se urezali u pobožnost katolika u Bosni i Hercegovini. Novi oblici suvremenog života, pa i kršćanskog, trebaju u sadašnjost ugraditi i ponešto iz tradicije s tim da se osvijetli pravi smisao tradicionalnih sadržaja i obreda. Svakako pobožnosti mladih nedjelja i blagoslova polja trebaju ostati i kao svjedočanstva posebnih okolnosti kroz koje je kršćanstvo u Bosni i Hercegovini prolazilo, jer se to u njima zorno odražava.
(Stjepan DUVNJAK, godišnjak Kalendar sv. Ante 2011.)
Sinonim pobožnosti mlade nedjelje pogotovo za Lepeničku dolinu su Deževice. Ovo prelijepo kreševsko mjestašce odnosno župa Gospe Snježne danas je najpoznatije po svetištu svetog Jakova Markijskog koje godišnje privlači desetke tisuća hodočasnika.
Najviše vjernika pohodi Deževice upravo mladim nedjeljama. Danas nešto manji broj nego obično zbog hladnog i kišnog vremena. No ipak, vjernici iz svih okolnih općina i danas su se odazvali pozivu svetog Jakova, čuvajući tradiciju i tražeći utjehu.
artinfo.ba
