U austrijskoj pokrajini Gradišće živi i radi oko 40.000 gradišćanskih Hrvata koji su se prije pet stoljeća tu doselili iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Gradišćanski Hrvati skupni je naziv za pet malenih hrvatskih etničkih skupina nastanjenih na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke. Imaju status nacionalne manjine prema austrijskom ustavu. Općina Kiseljak već godinama održava bliske odnose s gradišćanskim Hrvatima, zahvaljujući između ostaloga i prijateljskim odnosima s mađarskom općinom Koljnof ali i našim ljudima koje je život ili životni poziv odveo u ove krajeve.
U Gradišću djeluje četrdeset župa u kojima žive gradišćanski Hrvati a ovoga vikenda obilježeno je 250 godina od posvete koljnofske hodočasničke crkve Pohoda Blažene Djevice Marije.
Čuvena hodočasnička crkva u Koljnofu, je jedino hodočasničko mjesto Crne Madone Loreta u Mađarskoj, a nalazi se kod Šoprona u blizini austrijske granice.
Svečanu svetu misu predvodio je dr. Egidije Živković biskup Gradišća uz koncelebraciju velikog broja svećenika među kojima su iz Gradišća, fra Božidar Blažević te Brestovljanin fra Stjepan Lukašević, župni vikar župa Filež, Frakanava, Mjenovo i Gerištof (R. Austrija).
Koljnofska hodočasnička crkva, ili kako ju domaći nazivaju "Kapela" ili "Velika crkva" posvećena je Blaženoj Djevici Mariji. Brojne legende vežu se za njenu gradnju a posvećena je 2.srpnja 1772. Ovom velikom događaju za vjernike ovoga kraja nazočio je i načelnik općine Kiseljak, Mladen Mišurić-Ramljak.
artinfo.ba
