SLUŽBA ZA SOCIJALNU SKRB OPĆINE KISELJAK U NOVIM PROSTORIJAMA
Djelatnici Službe za socijalni rad na području općine Kiseljak su ljudi koji zaista žive svoj posao u pravom smislu te riječi i kako nam kažu još nikada nisu postali otporni na sve ono što ih svakodnevno prati u njihovom poslu. „Kako pronaći načine da sebe ojačaš kada svakodnevno gledaš djecu koja su fizički, emocionalno ili na druge načine zanemarena, kako pomoći ženi koja se nakon dugogodišnjeg nasilja vraća svome nasilniku Ili kako se izboriti sa sustavom za dobrobit korisnika“ sve su pitanja koja su za naš portal odgovorili šefica Službe gospođa Marica Pušić i socijalni radnik Ivan Ilijašević.
Nije nam nimalo strano da gledamo svugdje po svijetu zlostavljanu djecu, fizički iznemogle žene koje su nasilnici pretukli, ali i novine, televizija i Internet nam pružaju mnoštvo informacija koje na neki način uzimamo „zdravo za gotovo“ i ni u jednom trenutku ne pomišljamo da se sve to događa i u našem gradu, u našem mjestu, u našoj ulici. Služba za Socijalnu skrb to svakodnevno proživljava, sluša, gleda, radi na tome i neumorno pokušava pronaći rješenja u situacijama koje izgledaju bezizlazne.
STATISTIKA
Kada je riječ o nasilju, najzastupljenije je fizičko i psihičko. Najčešće žrtve su žene i djeca, a muškarci su u malom broju u ulozi žrtve. Prema statističkim podacima iz 2017. godine, na području općine Kiseljak bilo je 27 prijava nasilja na kojima je Služba za socijalnu skrb radila zajedno sa ostatkom multidisciplinarnog tima.
- godine Služba je zaprimila 10 prijava, a za 8 njih je Sud izrekao Mjere zabrane prilaska.
- godine zaprimljeno je 12 prijava, a za 2 su izrečene mjere, jedna Mjera zabrane prilaska, a druga Obvezno liječenje od ovisnosti.
Kada je riječ o 2020. godini, u tri mjeseca je prijavljeno 7 slučaja, a do sada je izrečena 1 Mjera zabrane prilaska.
Zadnji slučaj seksualnog zlostavljanja je bio 2018. godine, (u jednoj od škol), na osnovu čega možemo zaključiti da je na području naše Općine najzastupljenije fizičko i psihičko nasilje, dok je seksualnog zlostavljanja i slučaja teškog zanemarivanja bilo u vrlo malom broju proteklih godina.
„Svaki oblik ponašanja kojim jedan član obitelji ugrožava tjelesni integritet, mentalno zdravlje ili mir drugog člana obitelji definirano je kao NASILJE U OBITELJI.“
Foto: Gospođa Pušić sa suradnicima
KOME SE OBRATITI?!
Svaku vrstu nasilja možete prijaviti i policiji i Odjelu socijalne skrbi, koji će zajedničkom interakcijom u suradnji sa Domom zdravlja, školom, susjedima ili pak srodnicima postupati u cilju sprječavanja daljeg nasilja, zaštite zlostavljene osobe i pokretanja postupka protiv nasilnika.
U cilju pružanja što bolje usluge i osjećaja sigurnosti Odjel socijalne skrbi na području općine Kiseljak je uveo besplatni SOS broj koji je dostupan 24h, 1265, a osim toga možete nazvati i brojeve 030/ 719 – 098 ili 030/ 719 – 099, gdje će vam se javiti uvijek netko od dežurnih socijalnih radnika koji su dostupni u svaka doba.
ŠTO NAKON PRIJAVE?
Po prijavi policije, predstavnik Odjela socijalne službe zajedno sa predstavnikom policije odlazi u obitelj na intervenciju, gdje obavlja razgovor i pokušava doći do svih bitnih informacija od kojih će ovisiti daljnji tijek postupanja. Ukoliko se javlja potreba za izmještanjem osobe iz obitelji, sve troškove privremenog smještaja snosi sam Odjel za socijalnu skrb. Stručni tim Odjela ima obvezu sačiniti Plan rada sa žrtvom nasilja, koji ovisi o datim okolnostima.
Cilj izmještanja osobe u sigurne kuće jeste osnaživanje i emotivno jačanje, te stvaranje sigurnih i prihvatljivih uvjeta za povratak kući, ukoliko je to moguće. Paralelno se radi i s nasilnikom.
„Odjel Socijalne službe Kiseljak je jedan od rijetkih koji se odlučuje na postupak izuzimanja djeteta iz obitelji ukoliko se javi potreba.“
Kada se radi o izuzimanju djeteta iz obitelji i oduzimanju prava na roditeljsko staranje jako je važno da se obitelji da vrijeme i mogućnost da stvore uvjete za povratak u obitelj, ukoliko to žele i obitelj i dijete.
Djeca koja se izuzmu iz obitelji šalju se u sigurnu kuću u Varešu s kojima je naš Odjel veoma zadovoljan na osnovu dosadašnje suradnje i pokazanih rezultata. Kada je riječ o ženama, one se šalju u centar Medica, u Zenici.
Kako nam kažu naši sugovornici, Odjel pokušava dobiti stan na području općine Kiseljak koji bi koristio za potrebe privremenog izuzimanja iz obitelji dok se ne stvore uvjeti za ponovni povratak kući.
Foto:Ivan Ilijašević, stručni suradnik za poslove socijalne skrbi – socijalni radnik i Boris Grubešić, stručni suradnik za socijalnu skrb
DRUŠTVO PREDRASUDA
Mi se još uvijek ubrajamo u onu vrstu ljudi koji su puni predrasuda. U svemu, pa tako i u ovome. Pokušali smo zajedno sa gospođom Pušić otkriti otkuda dolaze te silne predrasude, zašto ne možemo proširiti svoje vidike i ne praviti se slijepi na ono što vidimo i ne pokušavati staviti pod „normalno“ ono što je daleko od normalnoga. Možda iz neznanja. Iz slabe edukacije, tko će znati, ali je sigurno da još uvijek teško prihvaćamo da se to desilo „meni“ i da nije uredu da to i dalje trpim.
Problemi s kojima se svakodnevno nose, kako za naš portal kaže socijalni radnik Ivan, leže u činjenici da osobe koje su pretrpile nasilje nisu spremne otići korak dalje, nego se uporno vraćaju nasilniku, kao da jučer ništa nije bilo. Premda, po Ivanovim riječima, današnje žene su mnogo educiranije i neovisnije, te se puno lakše odlučuju na odlazak u odnosu na neke starije generacije, gdje je žena u potpunosti ovisila o muškarcu i jednostavno je morala sve trpiti i sutradan se praviti kao da ništa nije bilo, s modricama i suzama u očima.
JE LI ZAKAZAO SUSTAV?
S gospođom Maricom smo se dotakli i teme ispravnog odgoja djece, kao prevencije u nastajanju nasilnika i stvaranju čvrste kognitivne mreže osobe koja će sutradan biti zadovoljna svojim životom, a ne osobe koja je agresivna i koja svoju superiornost iskazuje nasiljem. Kao pedagog i psiholog nam otkriva da se nasilnikom ne postaje odjednom. Da to nije nešto što promptno nastaje i isto tako se ispoljava. Dijete se odgaja od rođenja, a ne onda kada se stvore prvi ozbiljni problemi jer je tada već odavno kasno. U školama djecu trebaju usmjeravati, pratiti odnos s okolinom, stvarati u njima empatiju i na pravilan način rješavati probleme, najprije otkrivajući njihov uzrok, negdje u dubini, možda još od kuće i od djetinjstva.
„Djeca nam nisu sretna u školi.“
Cjelokupni sustav učenja se sveo na ocjene, odličan uspjeh i natjecanje, a zaboravili smo one emotivne vrijednosti, koje su puno važnije od intelektualnih, one koje nas jačaju i čine sposobnim za sutrašnju komunikaciju i odnose s ljudima. Izgubili smo tradicionalne vrijednosti, preko noći smo se „amerikanizirali“, a nismo spremni nositi se s tom cijenom.
KAKO OTIĆI KUĆI MIRNE GLAVE NAKON TEŠKOG DANA
„Moramo naći metode i dovoljno ih istražiti. Mi svakodnevno dolazimo u doticaj s pričama koje prevazilaze obična iskustva. Sve se to slaže negdje. Pojavljuju se simptomi kroničnoga stresa, osjećaj bespomoćnosti, bezvoljnosti. Gubi se optimizam – teško je pronaći načine borbe. Ali mnoge vas stvari u ovome poslu i oplemene. Ali zapamtite! Ovaj se posao ne može raditi bez empatije, bez osjećaja za druge i sposobnosti stavljanja sebe u poziciju korisnika. Nije ovo posao za menadžere. Ali u konačnici, SUTRA JE NOVI DAN!“ – optimistično poručuje gospođa Marica.
Foto: Jedna od aktivnosti Službe je i promocija udomiteljstva
Nikolina J/artinfo.ba
