Zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke Željana Zovko predstavila je svoj autorski članak „Dayton at 30: Constitutional Balance, Geopolitical Competition and Europe’s Security Responsibility“, objavljen u znanstveno-političkom časopisu European View Wilfried Martens Centra za europske studije.
U članku Zovko analizira trideset godina provedbe Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, njegove rezultate i nedostatke, promjene u političkoj i sigurnosnoj arhitekturi Europe te ulogu Europske unije u izgradnji dugoročno stabilne i funkcionalne Bosne i Hercegovine. Polazeći od iskustava od 1995. do danas, ističe da su ustavna ravnoteža, legitimno političko predstavljanje i vjerodostojna euroatlantska perspektiva nerazdvojivo povezani ne samo s europskom budućnošću Bosne i Hercegovine nego i sa sigurnošću Europe. Zovko ističe da je Dayton ostvario svoju temeljnu povijesnu zadaću: zaustavio je rat, očuvao suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te uspostavio ustavni okvir koji je omogućio mir. Međutim, tri desetljeća poslije ključno pitanje više nije je li Dayton zaustavio rat, nego je li u potpunosti ostvareno njegovo temeljno obećanje – jednakopravnost i legitimno predstavljanje triju konstitutivnih naroda.„Dayton je donio mir, ali mir se ne može održavati bez povjerenja. A povjerenja nema bez ustavne ravnoteže, jednakopravnosti i legitimnog političkog predstavljanja triju konstitutivnih naroda“, smatra hrvatska eurozastupnica. Zovko u članku ističe da Bosna i Hercegovina Daytonom nije zamišljena kao unitarna i centralizirana država, nego kao država čija se stabilnost temelji na ravnoteži i podjeli vlasti između Bošnjaka, Hrvata i Srba. Konstitutivnost naroda pritom nije politička interpretacija niti privremeno rješenje proizašlo iz završetka rata, nego strukturno načelo ustavnog poretka kojim se osigurava da se nijedan od triju naroda ne može naći u položaju političke dominacije drugoga. Upravo zato kao jedno od najvažnijih neriješenih pitanja današnje Bosne i Hercegovine Zovko izdvaja legitimno političko predstavljanje.Kada jedan konstitutivni narod nema mogućnost učinkovito izabrati vlastite legitimne predstavnike, narušava se povjerenje na kojem počiva cjelokupni sustav podjele vlasti. To je posebno izraženo u slučaju Hrvata, najmalobrojnijeg od triju konstitutivnih naroda, čija demografska pozicija dodatno povećava njihovu političku ranjivost, navodi se u članku. Zovko upozorava kako dugotrajno isključivanje jednog konstitutivnog naroda iz stvarnog političkog odlučivanja ne slabi samo njegov položaj, nego povjerenje u zajedničke institucije i funkcionalnost države u cjelini. Stoga reformu Izbornog zakona postavlja kao jedan od ključnih preduvjeta za obnovu ustavne ravnoteže i povjerenja među trima konstitutivnim narodima. Reforma treba osigurati da svaki od njih može legitimno birati svoje političke predstavnike, uz istodobno očuvanje prava svih građana Bosne i Hercegovine. „Legitimno predstavljanje nije pitanje privilegija jednog naroda. Ono je pitanje jednakopravnosti i povjerenja, a upravo su jednakopravnost i povjerenje preduvjeti funkcionalne Bosne i Hercegovine. Bez njih nema ni stabilnih institucija ni stvarnog napretka prema Europskoj uniji“, navodi dalje Zovko.
Zovko pritom upozorava na dva suprotstavljena politička koncepta koja ugrožavaju daytonsku ravnotežu – separatizam i unitarizam. Dok separatističke politike dovode u pitanje teritorijalni integritet države, unitaristički i majoritarni koncepti nastoje centralizirati političku moć i time potkopavaju načelo jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Federalizam, shvaćen kao kombinacija zajedničkog upravljanja i samouprave, u članku se ističe kao srednji put koji omogućuje zaštitu različitosti uz očuvanje jedinstva Bosne i Hercegovine. U širem europskom kontekstu Zovko upozorava da neriješena ustavna pitanja u Bosni i Hercegovini više nije moguće promatrati isključivo kao unutarnjopolitičke sporove. Ruska agresija na Ukrajinu, jačanje hibridnih prijetnji i geopolitičko nadmetanje na zapadnom Balkanu pokazali su koliko institucionalne slabosti mogu otvoriti prostor vanjskim akterima.
Zbog toga Europska unija, smatra Zovko, mora snažnije povezati politiku proširenja s preventivnom diplomacijom i pomoći Bosni i Hercegovini da prijeđe iz „daytonske faze“, usmjerene na postkonfliktnu stabilizaciju, u „briselsku fazu“, utemeljenu na europskoj integraciji, funkcionalnom upravljanju i legitimnom političkom predstavljanju. Zovko zaključuje da trideset godina nakon Daytona očuvanje ustavne ravnoteže Bosne i Hercegovine više nije samo pitanje provedbe jednog mirovnog sporazuma. To je pitanje vjerodostojnosti europske politike proširenja i strateški sigurnosni interes Europske unije. Stabilna, funkcionalna i europska Bosna i Hercegovina može se graditi jedino na povjerenju, a ono zahtijeva puno poštovanje jednakopravnosti i legitimnog političkog predstavljanja svih triju konstitutivnih naroda, poručuje zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko. Autorski članak objavljen je u European Viewu, otvorenom znanstveno-političkom časopisu Wilfried Martens Centra za europske studije, službenog think-tanka Europske pučke stranke.Časopis predstavlja platformu koja povezuje akademsku zajednicu, stručnjake, političare i donositelje odluka te doprinosi raspravi o ključnim pitanjima europske i međunarodne politike. Njegova posebnost upravo je povezivanje znanstvene analize i akademske ekspertize s iskustvom visokih političkih dužnosnika i donositelja odluka.
artinfo.ba
