Neusklađenost graničnih prijelaza s potrebama gospodarstva u Bosni i Hercegovini dugogodišnji je problem na koji pozornost skreću uglavnom sami gospodarstvenici. Kategorizacija graničnih prijelaza uključuje i odobrenje za izvoz robe biljnog i životinjskog podrijetla, poglavito nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, piše Večernji list BiH.
Gubici proizvođačima
Do 2013. godine, odnosno ulaska Hrvatske u Uniju, granični prijelaz Kamensko bio je od ključne važnosti za izvoz proizvoda iz Hercegbosanske, pa i susjednih županija, u južne dijelove Hrvatske, tržište kojem ova regija prirodno gravitira. Kamensko je tada vraćeno iz prve u treću kategoriju, čime je prestalo biti granični prijelaz za izvoz robe biljnog i životinjskog podrijetla. To već godinama stvara ogromne logističke i financijske gubitke proizvođačima, koji su sada primorani koristiti udaljene granične prijelaze poput Bijače i Gradiške. To stvara financijske i druge probleme svim izvozno orijentiranim tvrtkama, uključujući i one koji se bave proizvodnjom mliječnih proizvoda i druge lako kvarljive robe.
Osim što im povećava troškove prijevoza, slanje robe na 300 kilometara udaljene granične prijelaze proizvođačima donosi i problem s rokovima isporuke i skraćivanjem roka trajanja proizvoda. Tako hercegbosanski proizvođači gube utrku s konkurencijom. Prisiljeni su isporuke smanjiti na jednu do dvije mjesečno, dok su ranije to radili svakodnevno. Kako je za BHRT izjavio Želimir Čamber, direktor Mljekare Livno, zbog visokih troškova dio asortimana više nije isplativo proizvoditi za to tržište. Uz Mljekaru, trpe i njezini kooperanti. Među njima je Ekofarma Rašćani iz Tomislavgrada - druga po veličini u Hercegbosanskoj županiji, s 340 grla stoke i značajnom proizvodnjom mlijeka. Veće cijene prijevoza reflektiraju se na otkupne cijene mlijeka jer proizvođači ne mogu udovoljiti zahtjevima kooperanata.
Najapsurdnije je što GP Kamensko ispunjava uvjete za prekategorizaciju. Ovaj prijelaz izgrađen je sredstvima Europske unije i u njegovo opremanje uloženo je oko sedam milijuna maraka. Gospodarstvenici i lokalne vlasti godinama inzistiraju na njegovoj prekategorizaciji kako bi se omogućio izvoz svih vrsta robe, ali za sada bez uspjeha. Inicijativa je nedavno proslijeđena Vijeću ministara BiH, koje bi u suradnji s Hrvatskom i EU trebalo pokrenuti nužne procedure. - Prema mojim spoznajama, otvoreni su razgovori s EU i RH. Vjerujem da ćemo uskoro riješiti ovu tehničku prepreku koja godinama sputava razvoj ljudi s obiju strana granice - kaže podnositelj inicijative u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, izaslanik Ilija Cvitanović. Unatoč brojnim apelima tijekom protekloga desetljeća, rješenja nije bilo. No, proizvođači i dalje vjeruju da će politika imati sluha jer Kamensko je iznimno važan granični prijelaz za HBŽ.
Slične probleme imaju još neke županije u Federaciji i gradovi u Republici Srpskoj koji, unatoč blizini pojedinih graničnih prijelaza, moraju robu za izvoz prevesti na neki od svega nekoliko prijelaza na kojima je dopušten promet roba biljnog i životinjskog podrijetla. Dodatni problem je i preopterećenost tih prijelaza, pa je zadržavanje kamiona s robom na njima mnogo dulje nego što je uobičajeno. Jedino rješenje je prekategorizacija i otvaranje većeg broja prijelaza za izvoz biljnih i životinjskih proizvoda. Ogorčeni proizvođači i prijevoznici u više su navrata prijetili blokadom cesta i samih graničnih prijelaza.
Sustavan problem
BiH ima sustavan problem s rasporedom graničnih prijelaza. Gotovo 70 posto bosanskohercegovačkog izvoza usmjereno je prema zemljama Europske unije i preveliko je opterećenje na sjeveru i sjeverozapadu. Šezdeset posto prelazaka teretnih vozila odvija se preko četiriju graničnih prijelaza - Orašje, Šamac, Brod i Gradiška, dok je preostalih 11 nedovoljno iskorišteno. Vanjskotrgovinska komora BiH prije nekoliko je godina uradila analizu štete. U 2022. godini 122 milijuna eura gospodarstvo BiH izgubilo je zbog zadržavanja na 15 graničnih prijelaza, i to ako računamo minimalna zadržavanja od dva-tri sata, što je najpovoljniji mogući scenarij.
artinfo.ba
