U srijedu, 14. ožujka, u rad će biti puštena vjetroelektrana Mesihovina, prva vjetroleketrana u Bosni i Hercegovini i jedna od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Europe.
"Smještena je u središnjem dijelu Općine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosječnu potrošnju domaćinstva od 6000 kilovat sati godišnje, VE Mesihovina može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 domaćinstava", kazao je u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja.
Podsjetio je da Elektroprivreda HZ HB 2004. godine pokrenula projekt "Analiza mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH" u okviru kojega su vršena mjerenja jačine vjetra na deset lokacija, od kojih su kao perspektivne odabrane tri, a prioritet je dan vjetroelektrani Mesihovina.
Ukupna vrijednost investicije je oko 82 milijuna eura od čega se najveći dio, 72 milijuna eura, odnosi na kredit Njemačke državne banke za razvoj (KfW), dodao je Gilja.
Po Giljinim riječima, Elektroprivreda HZ HB jedino je elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora.
"U našem sustavu je sedam hidroelektrana, a sada imamo i jednu vjetroelektranu. Dakle, korist nam je velika od VE Mesihovina, posebno što izgradnjom svojih proizvodnih kapaciteta smanjujemo uvoz energije, postajemo uspješniji tržišni konkurenti i naravno, iz svojih kapaciteta, osiguravamo kvalitetnu i kontinuiranu isporuku električne energije većem broju svojih kupaca. Prvi smo u BiH koji smo realizirali iskorištenje energije vjetra i na to smo ponosni jer, prateći nove tehnologije, idemo ukorak sa suvremenim energetskim prioritetima čuvajući okoliš i prirodne resurse", istakao je generalni direktor Elektroprivrede HZ HB.
Gilja je najavio početak izgradnje crpne hidroelektrane Vrilo, koja se, također, nalazi u Općini Tomislavgrad. Radi se o investiciji od oko 90 milijuna eura, a polaganje kamena temeljca očekuje se ovoga ljeta.
Osvrnuo se i na poslovanje Elektroprivrede HZ HB u 2017. godini, kazavši kako je to bila izuzetno loša hidrološka godina, najlošija u povijesti poduzeća, no uprkos tome Elektroprivreda HZ HB 2017. završila je godinu s pozitivnim poslovnim rezultatima i ostvarila dobit.
artinfo.ba | preuzeto s portala klix.ba
