Sarajevo je jučer osvanulo pod gustim slojem smoga, a stanovnici glavnog grada već od ranih sati osjećali su posljedice izrazito loše kvalitete zraka. Prema podacima platforme IQAir, indeks kvalitete zraka u 6 sati iznosio je 163, što se svrstava u kategoriju “nezdravo”.
Glavni zagađivač je PM2,5 čestica, čija je koncentracija iznosila alarmantnih 72,5 μg/m3, čak 14,5 puta više od preporučene godišnje vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije. Uz temperaturu od svega 2 stupnja i vlagu od 100 posto, bez vjetra koji bi rastjerao zagađenje, sarajevska kotlina jučer je bila poput zatvorene komore u kojoj se smog zadržava pri samom tlu. Sunce je sijalo iznad grada, ali njegova svjetlost nije mogla doprijeti do građana, a svakodnevni udisaj ovog otrova postaje sve ozbiljniji problem.
Na vrhu ljestvice
Prema mjerenjima međunarodnih platformi, Banja Luka, Tuzla i Travnik u nedjelju su se našli na vrhu ljestvice najzagađenijih gradova na svijetu. Nezdrava kvaliteta zraka u brojnim gradovima diljem BiH ponovno je alarmirala stručnjake i građane, koji su pozvani zbog povišenih koncentracija štetnih čestica izbjegavati boravak na otvorenom. Prema riječima Dušice Pešević, šefice Katedre za zaštitu životne sredine na Prirodno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Banjoj Luci, termoelektrane su i dalje najveći zagađivači zraka u BiH.
- Termoelektrane su veliki zagađivači zbog vrste ugljena koji koriste. Ugljen s povećanim postotkom sumpora emitira veće količine sumpornih oksida u atmosferu - istaknula je Pešević za RTRS. Govoreći o stanju u Banjoj Luci, Pešević je naglasila da grad svake zime bilježi visoke koncentracije tvrdih čestica (PM čestica), koje uglavnom potječu iz individualnih ložišta, toplana i prometa. - Promet je najdominantniji izvor zagađujućih čestica u Banjoj Luci. Svaka druga općina u Republici Srpskoj, ovisno o prevladavajućim izvorima zagađenja, ima različite vrijednosti aeropolutanata - navela je Pešević za RTRS.
Dodala je kako nema sumnje da su glavni izvori zagađenja zraka diljem svijeta isti - energetika, individualna ložišta, promet, industrija, poljoprivreda i gospodarenje otpadom. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da BiH ima petu najveću stopu smrtnosti od onečišćenja zraka u svijetu (stopa smrtnosti prouzročena onečišćenjem ambijentalnog zraka na 100.000 stanovnika, standardizirano prema dobi), dok Svjetska banka procjenjuje da onečišćenje zraka česticama PM2,5 uzrokuje oko 3300 preuranjenih smrti godišnje u BiH te gubitak od čak osam posto BDP-a. U svijetu je u odnosu na broj stanovnika BiH treća zemlja po smrtnosti zbog zagađenja zraka, iza Indije i Bangladeša.
Utjecaj na zdravlje
Prema riječima prim. dr. Mahira Tokića, specijalista pulmologa, znanstveno je dokazano da zagađeni zrak, u kojem se nalaze različite vrste štetnih plinova i sitnih čestica, prije svega izaziva probleme s dišnim organima, a potom i s kardiovaskularnim sustavom. - Zagađeni zrak šteti svima, a osobito su ugrožene osjetljive skupine, djeca, kronični bolesnici, osobe koje boluju od kronične opstruktivne bolesti pluća, bronhitisa, astme, alergijskog rinitisa, kao i dijabetičari. Dugogodišnji boravak na zagađenom zraku, što je stanje koje nas prati desetljećima, i to tijekom cijele godine, nikako nije dobar za stanovništvo. Nije ni čudo što bilježimo porast pojedinih bolesti, među kojima su i maligne bolesti, što je osobito zabrinjavajuće - ističe Tokić za Faktor.
Prema podacima UNICEF-a, 20% djece u BiH pati od respiratornih problema zbog loše kvalitete zraka - od astme do kroničnih respiratornih bolesti u školskoj dobi, od 7 do 10 godina. Izloženost visokim koncentracijama čestica PM2,5 u prvim godinama života može usporiti razvoj pluća i dovesti do njihova smanjenog kapaciteta. Prema podacima SZO-a i specijaliziranog portala AirVisual, u Sarajevu je 2022. bilo više od 120 dana s prekoračenim preporučenim graničnim vrijednostima čestica PM2,5, a zimi je koncentracija tih čestica često i 10 puta veća od dopuštene. SZO procjenjuje da zagađen zrak smanjuje životni vijek djece u BiH za jednu do dvije godine ako su mu dugotrajno izložena.
artinfo.ba
