× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Sarajevo

 phpThumb_cache_nedjelja.ba__srcd3f0207796c9a0114defd33a5029dbb7_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1759602048.jpeg

Foto: Ana Kalem

 

Na blagdan Sv. Franje Asiškog, 4. listopada, u istoimenoj župi u sarajevskom naselju Dobrinja sv. misom u večernjim satima svečano je proslavljen patron ove vjerničke zajednice,piše nedjelja.ba.

Misno slavlje predvodio je voditelj Franjevačkog duhovno-pastoralnog centra u Visokom fra Josip Ikić uz koncelebraciju 10-ak svećenika među kojima je bio župnik fra Danijel Rajič.

U prigodnoj propovijedi fra Josip se osvrnuo na život Sv. Franje i njegovo traganje za Bogom, govoreći kako je Franjo prvu polovicu života proveo u nesvjesnom traženju, a onda drugu, „kada je pronašao biser, radio je za otajstva Božja i preporodio je Crkvu i svijet“.

dobrinja_patron_10.jpg

„Možemo reći da je on za 44 godine života obavio zadaću koju je dobio od Gospodina. A svatko od nas je dobio zadaću da nešto učini. Franjo je čeznuo za Bogom, a Bog je i nas tako stvorio da za njim čeznemo. Ne možemo biti sretni sa zemaljskim stvarima, nego samo u Bogu“, naglasio je propovjednik.

Istaknuo je kako i vjernici, po uzoru na Sv. Franju mogu preporoditi Crkvu i svijet te je potaknuo na promišljanje o pitanju koje je i Bog u snu postavio ovom svetcu: „Tko ti može više dati, gospodar ili sluga?“

„Zašto onda slušaš sluge, a ne Gospodara?“, usmjerio je na promišljanje fra Josip progovorivši nadalje o tomu kako je Franjo obnovio Crkvu.

dobrinja_patron_8.jpg

„Moleći, klečeći pored Krista. Klanjao se Isusu u jaslicama, a zatim raspetoj ljubavi, a kasnije euharistijskom Isusu u hostiji. Tako i mi možemo promijeniti sebe, a zatim i druge te Crkvu. Franjo je bio hrabar, krenuo je sam. U malenom Isusu prepoznao je Božju veličinu koja se utjelovila. Veliki Svemogući Bog postao je toliko nama blizak, postao je nemoćna beba i to je njemu bio znak Božje blizine i topline. Sv. Franjo je zagovornik civilizacije života, a danas je svijet civilizacija smrti. Stoga Sv. Franjo poziva da kleknemo kod malenog Isusa, kraj svake bebe, svakog malenog djeteta i da se divimo Bogu koji je pozvao novo biće u život. Da poštujemo svaki život. Prvo da budemo zahvalni za dar svog života, a zatim i svaki drugi. To je svetinja“, kazao je, uz ostalo, fra Josip zaključujući kako „tek kad počnemo poštivati ženu, majku, trudnicu, bebu, bit će budućnosti te će se obnoviti Crkva i društvo“.

Na kraju sv. mise župnik fra Danijel zahvalio je braći svećenicima i nazočnim vjernicima, a posebice onima koji su pomogli u pripremi proslave patrona kao i franjevačkim bogoslovima koji su animirali misno slavlje te slavljeničkom timu karizmatske molitvene zajednice Spiritus Sanctus El Shaddai koji su animirali sv. mise trodnevnice.

dobrinja_patron_6.jpg

Euharistijsko slavlje uživo je prenosio Radio Marija.

Ekipa Katoličkog tjednika posjetila je u ožujku 2025. ovu sarajevsku župu te je ovdje moguće pročitati reportažu koja je tada nastala.

dobrinja_patron_4.jpg

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Sarajevo

 phpThumb_cache_nedjelja.ba__srcd3f0207796c9a0114defd33a5029dbb7_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1759602048.jpeg

Foto: Ana Kalem

 

Na blagdan Sv. Franje Asiškog, 4. listopada, u istoimenoj župi u sarajevskom naselju Dobrinja sv. misom u večernjim satima svečano je proslavljen patron ove vjerničke zajednice,piše nedjelja.ba.

Misno slavlje predvodio je voditelj Franjevačkog duhovno-pastoralnog centra u Visokom fra Josip Ikić uz koncelebraciju 10-ak svećenika među kojima je bio župnik fra Danijel Rajič.

U prigodnoj propovijedi fra Josip se osvrnuo na život Sv. Franje i njegovo traganje za Bogom, govoreći kako je Franjo prvu polovicu života proveo u nesvjesnom traženju, a onda drugu, „kada je pronašao biser, radio je za otajstva Božja i preporodio je Crkvu i svijet“.

dobrinja_patron_10.jpg

„Možemo reći da je on za 44 godine života obavio zadaću koju je dobio od Gospodina. A svatko od nas je dobio zadaću da nešto učini. Franjo je čeznuo za Bogom, a Bog je i nas tako stvorio da za njim čeznemo. Ne možemo biti sretni sa zemaljskim stvarima, nego samo u Bogu“, naglasio je propovjednik.

Istaknuo je kako i vjernici, po uzoru na Sv. Franju mogu preporoditi Crkvu i svijet te je potaknuo na promišljanje o pitanju koje je i Bog u snu postavio ovom svetcu: „Tko ti može više dati, gospodar ili sluga?“

„Zašto onda slušaš sluge, a ne Gospodara?“, usmjerio je na promišljanje fra Josip progovorivši nadalje o tomu kako je Franjo obnovio Crkvu.

dobrinja_patron_8.jpg

„Moleći, klečeći pored Krista. Klanjao se Isusu u jaslicama, a zatim raspetoj ljubavi, a kasnije euharistijskom Isusu u hostiji. Tako i mi možemo promijeniti sebe, a zatim i druge te Crkvu. Franjo je bio hrabar, krenuo je sam. U malenom Isusu prepoznao je Božju veličinu koja se utjelovila. Veliki Svemogući Bog postao je toliko nama blizak, postao je nemoćna beba i to je njemu bio znak Božje blizine i topline. Sv. Franjo je zagovornik civilizacije života, a danas je svijet civilizacija smrti. Stoga Sv. Franjo poziva da kleknemo kod malenog Isusa, kraj svake bebe, svakog malenog djeteta i da se divimo Bogu koji je pozvao novo biće u život. Da poštujemo svaki život. Prvo da budemo zahvalni za dar svog života, a zatim i svaki drugi. To je svetinja“, kazao je, uz ostalo, fra Josip zaključujući kako „tek kad počnemo poštivati ženu, majku, trudnicu, bebu, bit će budućnosti te će se obnoviti Crkva i društvo“.

Na kraju sv. mise župnik fra Danijel zahvalio je braći svećenicima i nazočnim vjernicima, a posebice onima koji su pomogli u pripremi proslave patrona kao i franjevačkim bogoslovima koji su animirali misno slavlje te slavljeničkom timu karizmatske molitvene zajednice Spiritus Sanctus El Shaddai koji su animirali sv. mise trodnevnice.

dobrinja_patron_6.jpg

Euharistijsko slavlje uživo je prenosio Radio Marija.

Ekipa Katoličkog tjednika posjetila je u ožujku 2025. ovu sarajevsku župu te je ovdje moguće pročitati reportažu koja je tada nastala.

dobrinja_patron_4.jpg

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više