U Dnevniku RTV Herceg-Bosne urednika i voditelja Tihomira Šutala gošća je bila Monika Mijić, zastupnica Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava. Tema razgovora bila je konačna presuda u predmetu „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“, koju je Europski sud za ljudska prava odbacio zbog zloupotrebe prava na podnošenje tužbe i nedostatka statusa žrtve.

Mijić je objasnila zašto Sud nije prihvatio navode aplikanta, osvrnula se na izdvojena mišljenja sudaca te istaknula kako je tužba imala političku pozadinu s ciljem pokušaja izmjene ustavne i izborne strukture BiH. Govorila je i o pokušajima aplikanta da obmane Sud, kao i o političkim pritiscima i napadima kojima je sama bila izložena tijekom postupka.

Na pitanje što je Sud u konačnici utvrdio u ovom predmetu, Mijić je objasnila da je tužba odbačena jer je aplikant zloupotrijebio pravo na podnošenje tužbe, a uz to nije imao status žrtve kršenja ljudskih prava.

„Sud je ustanovio da, zbog ponašanja aplikanta kako u postupku pred samim Sudom, tako i u javnosti;  zbog grubog vrijeđanja sudaca Europskog suda, same predsjednice Europskog suda i zbog prijetnji i vrijeđanja zastupnika Vijeća ministara BiH pred tim sudom. jednostavno korištenje takvog jezika i takvih uvreda i klevetničkih tvrdnji pred Sudom nije dopušteno i to samo po sebi predstavlja zloupotrebu prava na podnošenje tužbe. Ono što je zapravo još značajnije u ovom slučaju je da je Europski sud utvrdio da aplikant nije žrtva kršenja prava iz Konvencije. Pitanje statusa žrtve i merituma uvijek je usko povezano“, istaknula je Mijić.

Kovačević nije dokazao da je diskriminiran

Mijić napominje i da je Sud utvrdio da niti jedan argument aplikanta ne ukazuje, odnosno ne sadrži nikakve elemente diskriminatornog postupanja koje bi njega osobno i izravno pogađali.

-Dakle, da biste vi dokazali, odnosno da bi vaša predstavka pred Sudom bila prihvaćena kada vi tvrdite da ste diskriminirani, vi ste dužni; da biste uopće imali status žrtve, barem ukazati na neku drugu skupinu ljudi u odnosu na koju ste vi manje povoljno tretirani i osnova po kojoj ste manje povoljno tretirani. U meritumu, da bi Sud utvrdio diskriminaciju potrebno je dokazati da se to doista dogodilo, kaže Mijić.

Zastupnica Vijeća ministara BiH pred Europskim sudom za ljudska prava Monika Mijić naglasila je da aplikant u ovom predmetu nije uspio dokazati, niti ukazati na postojanje diskriminacije.

„Sud je također u presudi istaknuo da su same pritužbe aplikanta bile potpuno nesuvisle, potpuno nejasne, aplikant je proturječio samom sebi. U početku je tvrdio da je diskriminiran na etničkom osnovu i na osnovu mjesta prebivališta. A pritom je u isto vrijeme govorio da je njegova nacionalna pripadnost potpuno nebitna u ovom predmetu. Zatim je na kraju, ne na kraju nego je istovremeno govorio da je on u istoj situaciji kao i svi glasači u BiH što, kako je Sud rekao, proturječi samoj logici diskriminacije“, kazala je Mijić.

Dodala je kako, budući da aplikant nije uspio ukazati ni na postojanje diskriminacije kada je riječ o aktivnom biračkom pravu, posebnu važnost ima odluka Suda o statusu žrtve. „Upravo ova odluka Suda vezano za status žrtve je puno, puno značajnija i drago mi je da se Sud upustio u odlučivanje o tom pitanju“, kazala je Mijić.

Izdvojeno mišljenje imao samo Vehabović

Na pitanje o izdvojenim mišljenjima u presudi, Monika Mijić pojasnila je da „ovo presuda zaista sadrži samo jedno klasično izdvojeno mišljenje, to je izdvojeno mišljenje suca Farisa Vehabovića“.

Dodala je kako su „ostala četiri suca u par rečenica samo istaknuli da je njihov stav, s obzirom na to da je aplikacija odbačena zbog zloupotrebe, da nije bilo potrebe ulaziti u pitanje statusa žrtve, dakle po njima je bilo dovoljno odbaciti po jednoj osnovi“. Zaključila je da je „16 sudaca Velikog vijeća, od njih 17, zapravo glasovalo da se ova aplikacija odbaci kao nedopuštena“.

Sud prokužio Kovačevića, cilj mu je bila izmjena ustavne i izborne strukture

Upitana ima li presuda političku pozadinu i konotaciju te je li u pitanju bila „politička igra“, Mijić je kazala da smatra da je svima jasno da se upravo o tome radilo.

"Naime, sam Sud je u presudi zauzeo stav da se u ovom predmetu apsolutno nije radilo o zaštiti individualnih prava aplikanta, nego se radilo zapravo o motivu aplikanta da se izmijeni ustavna i izborna struktura Bosne i Hercegovine, pa je upravo iz tog razloga Sud tužbu aplikanta označio kao tužbu Actio popularis, što jednostavno nije dozvoljeno pred ESLJP. Dakle, Sud daje isključivo zaštitu individualnih ljudskih prava, a ne nečijim vizijama kako bi neka država trebala izgledati. I u samoj presudi je Sud istaknuo upravo da je aplikant sam davao prijedloge kako bi trebalo urediti Bosnu i Hercegovinu, kako bi trebalo urediti Predsjedništvo BiH i Dom naroda. I zapravo sve te stvari su dovele do toga da Sud jasno zaključi da se ovdje ne radi o traženju zaštite individualnih ljudskih prava, nego o tužbi koja ima karakter Actio popularis", istaknula je Mijić.

Sam tražio da se ukloni nacionalnost "Hrvat"

Na novinarsko pitanje je li aplikant pred Sudom iznio stav da je mijenjao nacionalnu pripadnost više puta kako bi obnašao političke funkcije, Monika Mijić je pojasnila da je on cijelo vrijeme izbjegavao odgovor. U početku se žalio na diskriminaciju po etničkoj pripadnosti, a prva presuda u tom predmetu i utvrdila je diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti i mjesta prebivališta. No, pred Velikim vijećem, tek na izravno pitanje Suda na koju skupinu se odnosi njegova tvrdnja, aplikant je naveo da je diskriminiran u odnosu na birače u Republici Srpskoj. Zbog toga se, kako je istaknula, Sud u konačnici bavio samo pitanjem diskriminacije temeljem mjesta prebivališta.

Mijić kaže da je Kovačević uporno pokušavao obmanuti Sud.

Gošća Dnevnika RTV HB je navela primjer iz postupka kada je Ured zastupnika dostavio sudu ispis sa službene stranice Gradskog vijeća Sarajeva, gdje je uz aplikantov profil stajala oznaka „Hrvat“ kao nacionalnost. Nakon toga, aplikant je zatražio od Gradskog vijeća da taj podatak uklone, pa je sudu dostavio novi ispis bez te oznake, pokušavajući pritom optužiti zastupnika da on obmanjuje sud.

"Međutim, mi smo dobili službeni dokument od Gradskog vijeća grada Sarajeva u kojem su potvrdili da je taj podatak o njegovoj nacionalnoj pripadnosti uklonjen na njegove osobni zahtjev, a da je prije toga riječ 'Hrvat' stajala pored riječi 'nacionalnost' u profilu gospodina Kolačevića. I upravo iz tog razloga, tu činjenicu je Sud uzeo kao ozbiljen pokušaj da se sud prevari", kazala je Mijić.

Nedopustivo vršenje pritiska na rad Monike Mijić

Na kraju razgovora novinar je podsjetio da je Monika Mijić tijekom postupka bila izložena brojnim napadima, uključujući izjavu ministra Sevlida Hurtića da bi joj trebalo dati otkaz, a njezinu plaću preusmjeriti na lobiranje za BiH. Ona je odgovorila kako ju je Ministarstvo za ljudska prava u posljednjih šest godina tri puta nezakonito uklonilo s radnog mjesta, a jednom prilikom čak i nasilno, kada su dvojica naoružanih policajaca provalila u njezin ured i izbacila njezine stvari. Naglasila je da se protiv toga borila pravnim putem i uspjela dobiti sve odluke u svoju korist, i od Odbora državne službe za žalbe i od Suda Bosne i Hercegovine.

"Sadašnji ministar zna da me ne može jednostrano otjerati s posla bez odluke Vijeća ministara BiH. Međutim, nažalost, pokušao je na sve moguće načine spriječiti obranu Bosne i Hercegovine u ovom predmetu. I to na način da nije izdao putni nalog za pomoćnika zastupnika, da ne traži pravnu pomoć na samoj raspravi. Jer kad vi idete na raspravu pred Velikim vijećem, uz zastupnika iz Ureda zastupnika idu najmanje dva pravnika. Ovaj put sam ja sama išla iz ureda zastupnika", pojašnjava Mijić.

Mijić je kazala da je ministar davao neprimjerene i ponižavajuće izjave u medijima o njoj osobno te je na svaki mogući način pokušao dovesti do toga da ona bude nesposobna odraditi svoj posao na raspravi. Postavila je i pitanje hoće li Ministarstvo za ljudska prava na isti način ometati i sabotirati obranu Bosne i Hercegovine u predmetu „Milorad Dodik protiv Bosne i Hercegovine“ ili u predmetu „Fadil Novalić protiv Bosne i Hercegovine“ koji je već stigao.

Mijić je naglasila da je „ovako privatiziranje i vršenje pritiska na zastupnika Vijeća ministara, a Vijeće ministara je država institucija je potpuno nedopustivo“.

Dodala je kako joj je „potpuno nejasno kako cjelokupna javnost šuti na činjenicu da se ovakav politički i privatni pritisak vrši na instituciju zastupnika“.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: