Simbolično na dan početka agresije Armije BiH i etničkog čišćenja u kojem su logori za Hrvate imali važnu ulogu
Predsjedništvo Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata (HULDR) u BiH održalo je redovitu sjednicu u Bugojnu, a povratničkom naselju Kandija. Ni datum 16. srpnja kao ni mjesto održavanja Bugojno, nisu odabrani slučajno, kaže Miroslav Zelić, predsjednik HULDR u BiH „Simbolično su odabrani i datum i mjesto kako bi se prisjetili svih žrtava i strašnih zločina koje je počinila Armija BiH nad Hrvatima ovoga kraja. Naime,16. srpnja 1993. godine započela je agresija muslimanske Armije BiH na Hrvate Bugojna. Planski napad ukupno pet brigada Armije BiH rezultirao je progonom više od 15 tisuća Hrvata iz Bugojna ,te otvaranjem na desetine logora kroz koje je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika, a koji su u ostvarenju plana etničkog čišćenja imali važnu ulogu. Najzloglasniji su bili Bh banka, Gimnazija i Stadion kao zadnja stanica za one koji su imali sreću i dočekali razmjenu. Prije razmjene koja je obavljena 19. ožujka 1994. godine u Mostaru, mnogi od zatočenih u logorima su proveli punih osam mjeseci“, kaže Zelić koji se i sam nalazi u ovoj posljednjoj skupini.
Odajući počast onima koji nisu preživjeli torture logora Armije BiH u Bugojnu, ali i skupini od 15 nasilno odvedenih logoraša za čijim se posmrtnim ostacima i dalje traga, članovi predsjedništva HULDR u BiH zapalili su svijeće i položili vijence pred Spomen obilježjem u Kukrikama u Kandiji. Nakon odavanja počasti poginulim i nestalim,h rvatski logoraši održali su sjednicu predsjedništva u Hrvatskom domu u Kandiji. Razgovarali su o aktualnim pitanjima vezanim uz status hrvatski hlogoraša uz isticanje potrebe za stalnim promicanjem istine o stradanju hrvatskih logoraša koji su bili zatočeni u logorima Vojske Republike Srpske i Armije BiH u kojima je završilo daleko više pripadnika HVO-a nad kojima su počinjeni stravični zločini, uz kršenja svih odredaba Ženevske konvencije, uključujući izgladnjivanja i svakodnevna premlaćivanja, nasilno vađenje krvi i odvođenja na prve crte obrane gdje su služili kao živi štit do odvođenja u nepoznato, likvidacija i prikrivanje grobnica s posmrtnim ostacima kao ključnim dokazima zločina.
Pored progona 15 tisuća Hrvata iz Bugojna, u deset dana agresije Armije BiH ubijeno je 150 pripadnika HVO i 78 civila, sva imovina u vlasništvu Hrvata je opljačkana i spaljena. Za zločine nad Hrvatima Bugojna, uključujući i nečovječna postupanja u logorima iz kojih je u nepoznato odveden 21 logoraš, a od kojih se za njih 15 još traga, osuđeno je 10 pripadnika Armije BiH . Pred Sudom BiH trenutačno se vodi postupak protiv Đevada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH u čijoj je zoni odgovornosti bilo Bugojno. 32. obljetnicu progona i stradanja, Hrvati Bugojna obilježit će 27. srpnja, polaganjem vijenaca i molitvom za duše poginulih i nestalih. Obilježavanje organiziraju Udruge proizašle iz Domovinskog rata Bugojna.
artinfo.ba
