× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Neslavni rekorder

4e61f30e16eb0de82244.jpeg

Tijekom posljednjih 200 godina svjetsko je stanovništvo brzo raslo. Dok je početkom 19. stoljeća na Zemlji živjelo samo oko milijardu ljudi, ukupna populacija dosegnula je osam milijardi u studenome 2022. I dok svjetska populacija raste, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Ujedinjenih naroda, u posljednjih tridesetak godina sve balkanske zemlje zabilježile su pad u broju stanovnika, a neslavni rekorder je BiH, koja je, prema njihovim procjenama, ostala bez trećine populacije. Na drugom mjestu je Bugarska (23 posto), Hrvatska (19), Rumunjska (17) te Srbija (14 posto),piše Večernji.

Negativni trendovi

BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milijun ljudi i ako se nastave negativni demografski i migracijski trendovi prisutni već desetljećima, ona bi za 70 godina mogla imati samo 1,4 milijuna stanovnika, za dvije trećine manje nego devedesetih. Pokazuje ovo analiza, odnosno projekcija portala Pregled svjetske populacije, a koja je otkrila da je BiH u spomenutom razdoblju od 25 godina ostala bez dva Sarajeva ili, recimo, pet gradova veličine Banje Luke, piše Srpskainfo. Da se BiH ne piše dobro, otkrivaju i podaci da svakim danom postaje malobrojnija za minimalno 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjoj razini – bez jednog omanjeg grada. Tijekom proteklih nekoliko godina u prosjeku se rađalo 66 djece dnevno, dok je umiralo 117, a emigriralo u prosjeku oko 19. Prevedeno na minute i sate, u BiH se svakih 21,8 minuta rodi jedno dijete. Svake 12,3 minute, odnosno 1,3 sata, netko umre ili emigrira. To znači da BiH ostaje “kraća” za jednu osobu svakih 20 minuta, odnosno svakog sata bez tri. Prošle je godine u BiH rođeno pet puta manje djece nego 1954. godine, i poslije rata je bilo bolje. Naime, u BiH je tijekom 2024. rođeno ukupno 24.440 djece, što je ispod svakog minimuma. Gotovo dvostruko više beba u rodilištima u BiH zaplakalo je prve poslijeratne godine s obzirom na to da je 1996. na svijet došlo 46.400 novorođenčadi. A uvjerljivi rekord u pogledu nataliteta zabilježen je 1954., kada je u BiH rođeno čak 115.000 mališana. Republika Srpska je, primjerice, u ožujku zabilježila tri dana s jednoznamenkastim brojem rođenih.

Polako, ali sigurno izumiremo

Godine 2017. u BiH je rođeno 30.200 djece, godinu poslije 29.467, 2019. rodilo se 28.360 djece, 2020. godine 27.255, Agencija za statistiku BiH u svom izvješću je navela da je 2021. godine rođeno 27.143 djece, 2022. godine 26.687, dok je 2023. godine rođeno 24.938 djece. S druge strane, umrlih prema starosti i spolu ukupno u 2022. godini bilo je 41.296. Iz spomenutih podataka jasno je da se nalazimo u ogromnom problemu čije se, barem djelomično, rješenje i ne nazire. A kad negativnom prirodnom prirastu dodamo migracije, nimalo pretjerano ne zvuče upozorenja da kao društvo polako, ali sigurno izumiremo. Demografski slom najavljuju i projekcije stanovništva, po kojima će u BiH živjeti tek 1,5 milijuna ljudi..

. Da ovo nije tema koju treba olako shvatiti i ostaviti pod tepihom, pokazala je i projekcija UNFPA-e, prema kojoj će broj stanovnika Bosne i Hercegovine do 2070. godine biti manji od 1,6 milijuna ako stope emigracije i nataliteta ostanu iste. To bi bilo manje od polovine sadašnjeg broja stanovnika zemlje i nešto više od jedne trećine stanovništva BiH 1991. godine. Da je ovaj scenarij itekako moguć, svjedoče i dnevna izvješća o broju rođenih. Ekonomisti naglašavaju da demografija ima negativne učinke i na buduće trendove u ekonomiji. Mnoge zemlje, posebno one u istočnoj i južnoj Europi, suočene su s problemom smanjenja broja stanovnika i starenja stanovništva. Ali ovaj trend je posebno izražen u BiH, čije su stope fertiliteta među najnižima u Europi (1,25 djece po ženi u reproduktivnoj dobi) i iz koje se masivno iseljava stanovništvo, posebno mladi. Hoće li netko zasnovati obitelj ili se odlučiti na rađanje više od dvoje djece, ovisi značajno o ekonomskim i socijalnim uvjetima. Preslikajmo to u brojke (visina plaće, cijena stana, rodiljskih naknada) i one će pokazati kako financijski stimulans izgleda u bh. stvarnosti.

artinfo.ba/vecernji.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Neslavni rekorder

4e61f30e16eb0de82244.jpeg

Tijekom posljednjih 200 godina svjetsko je stanovništvo brzo raslo. Dok je početkom 19. stoljeća na Zemlji živjelo samo oko milijardu ljudi, ukupna populacija dosegnula je osam milijardi u studenome 2022. I dok svjetska populacija raste, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Ujedinjenih naroda, u posljednjih tridesetak godina sve balkanske zemlje zabilježile su pad u broju stanovnika, a neslavni rekorder je BiH, koja je, prema njihovim procjenama, ostala bez trećine populacije. Na drugom mjestu je Bugarska (23 posto), Hrvatska (19), Rumunjska (17) te Srbija (14 posto),piše Večernji.

Negativni trendovi

BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milijun ljudi i ako se nastave negativni demografski i migracijski trendovi prisutni već desetljećima, ona bi za 70 godina mogla imati samo 1,4 milijuna stanovnika, za dvije trećine manje nego devedesetih. Pokazuje ovo analiza, odnosno projekcija portala Pregled svjetske populacije, a koja je otkrila da je BiH u spomenutom razdoblju od 25 godina ostala bez dva Sarajeva ili, recimo, pet gradova veličine Banje Luke, piše Srpskainfo. Da se BiH ne piše dobro, otkrivaju i podaci da svakim danom postaje malobrojnija za minimalno 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjoj razini – bez jednog omanjeg grada. Tijekom proteklih nekoliko godina u prosjeku se rađalo 66 djece dnevno, dok je umiralo 117, a emigriralo u prosjeku oko 19. Prevedeno na minute i sate, u BiH se svakih 21,8 minuta rodi jedno dijete. Svake 12,3 minute, odnosno 1,3 sata, netko umre ili emigrira. To znači da BiH ostaje “kraća” za jednu osobu svakih 20 minuta, odnosno svakog sata bez tri. Prošle je godine u BiH rođeno pet puta manje djece nego 1954. godine, i poslije rata je bilo bolje. Naime, u BiH je tijekom 2024. rođeno ukupno 24.440 djece, što je ispod svakog minimuma. Gotovo dvostruko više beba u rodilištima u BiH zaplakalo je prve poslijeratne godine s obzirom na to da je 1996. na svijet došlo 46.400 novorođenčadi. A uvjerljivi rekord u pogledu nataliteta zabilježen je 1954., kada je u BiH rođeno čak 115.000 mališana. Republika Srpska je, primjerice, u ožujku zabilježila tri dana s jednoznamenkastim brojem rođenih.

Polako, ali sigurno izumiremo

Godine 2017. u BiH je rođeno 30.200 djece, godinu poslije 29.467, 2019. rodilo se 28.360 djece, 2020. godine 27.255, Agencija za statistiku BiH u svom izvješću je navela da je 2021. godine rođeno 27.143 djece, 2022. godine 26.687, dok je 2023. godine rođeno 24.938 djece. S druge strane, umrlih prema starosti i spolu ukupno u 2022. godini bilo je 41.296. Iz spomenutih podataka jasno je da se nalazimo u ogromnom problemu čije se, barem djelomično, rješenje i ne nazire. A kad negativnom prirodnom prirastu dodamo migracije, nimalo pretjerano ne zvuče upozorenja da kao društvo polako, ali sigurno izumiremo. Demografski slom najavljuju i projekcije stanovništva, po kojima će u BiH živjeti tek 1,5 milijuna ljudi..

. Da ovo nije tema koju treba olako shvatiti i ostaviti pod tepihom, pokazala je i projekcija UNFPA-e, prema kojoj će broj stanovnika Bosne i Hercegovine do 2070. godine biti manji od 1,6 milijuna ako stope emigracije i nataliteta ostanu iste. To bi bilo manje od polovine sadašnjeg broja stanovnika zemlje i nešto više od jedne trećine stanovništva BiH 1991. godine. Da je ovaj scenarij itekako moguć, svjedoče i dnevna izvješća o broju rođenih. Ekonomisti naglašavaju da demografija ima negativne učinke i na buduće trendove u ekonomiji. Mnoge zemlje, posebno one u istočnoj i južnoj Europi, suočene su s problemom smanjenja broja stanovnika i starenja stanovništva. Ali ovaj trend je posebno izražen u BiH, čije su stope fertiliteta među najnižima u Europi (1,25 djece po ženi u reproduktivnoj dobi) i iz koje se masivno iseljava stanovništvo, posebno mladi. Hoće li netko zasnovati obitelj ili se odlučiti na rađanje više od dvoje djece, ovisi značajno o ekonomskim i socijalnim uvjetima. Preslikajmo to u brojke (visina plaće, cijena stana, rodiljskih naknada) i one će pokazati kako financijski stimulans izgleda u bh. stvarnosti.

artinfo.ba/vecernji.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više