Zavod za javno zdravstvo FBiH ukazuje na zaštitne mjere kojih bi se trebalo pridržavati u ljetnjem periodu, visokih temperaturama zraka, posebno vulnerabilne skupine kao što su djeca, osobe starije životne dobi i kronični bolesnici. Stručnjaci savjetuju izbjegavanje naglog, intenzivnog i direktnog izlaganja suncu.
Voditeljica Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Aida Filipović Hadžiomeragić napominje da tijekom dana, kad su temperature zraka najviše, treba boraviti u raslađenim po mogućnosti klimatiziranim prostorima, sa adekvatno podešenom temperaturom. Nositi odgovarajuću odjeću, prozračnu i od prirodnih materijala.
Ako se mora biti napolju, treba izbjeći period najviših temperatura te zaštititi oči naočalama sa UV zaštitnim slojem, kožu lica i vrata zaštititi šeširom ili kapom, a nezaštićene dijelove kože premazati kremom sa zaštitinim faktorom 30 i više.
- Ne zaboravite piti vodu, u većim količinama i ne previše hladnu. Odrasle zdrave osobe trebaju piti osam do deset čaša vode dnevno. Napitke sa kofeinom, alkoholom, gazirana pića i pića sa mnogo šećera izbjegavajte - savjetuje prim. dr. Filipović Hadžiomeragić.
Ishranu je također potrebno prilagoditi tenutnim uvjetima, redovno jesti i to više manjih obroka. Poželjno je konzumirati više voća i povrća, najbolje sezonskog, raznovrsnog i lokalno uzgojenog jer je najboljeg okusa i nutritivno najvrijednije.
- Jedite manje začinjenu i manje masnu hranu. Lako kvarljive namirnice i kuhanu hranu obavezno držite u frižideru, a kuhana jela prije konzumacije temeljito podgrijte. Kod pripreme hrane, sirove namirnice dobro operite, održavajte čistoću ruku, radnih površina i pribora - naglasila je.
Upozorava na dodatni oprez u slučaju kad se koristi automobil. Bitno je automobil dobro prozračiti prije ulaska, klimu podesiti tako da razlika u temperaturi u kolima u odnosu na vanjsku temperaturu ne bude više od 6-8 stupnjeva, djecu nikad ne ostavljati u parkiranom automobilu.
- U slučaju vrtoglavice, nemira, glavobolje, nesvjestice, osobu skloniti u hlad, raskomotiti, rashladiti hladnom vodom i oblozima te joj dati hladne napitke. U slučaju gubitka svjesti osobu položite na bok, rasladite ali ne davati ništa na usta i potražite liječničku pomoć - naglasila je.
Doktorica Elvedina Žiga iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo FBiH kaže da treba izbjegavati naglo, intenzivno i direktno izlaganje suncu. Upozorava da je dugotrajno izlaganje suncu najčešći uzrok nastanka svih oblika raka kože.
- Samo jedno “gorenje” na suncu u djetinjstvu uz pojavu bola, crvenila i mjehura, udvostručava šansu za pojavu raka kože u odraslom dobu. Zato je neophodno zaštititi dječiju kožu, od štetnih UV zraka - naglasila je.
Upozorava da se ne može utjecati na nasljedne rizične faktore za nastanak melanoma (vrsta raka kože) kao što su svijetao ten i boja očiju, veliki broj mladeža ili pozitivna obiteljska povijest melanoma. Rizik za nastanak melanoma se može znatno smanjiti poštujući određena pravila. Uz izbjegavanje naglog, intenzivnog i direktnog izlaganje suncu, posebno od 11 do 16 sati, savjetuje i upotrebu krema koje štiti od štetnog djelovanja UV zraka. Trebalo bi tu kremu nanositi pola sata prije izlaska na sunce i ponavljati svaka dva do tri sata.
- Sklanjanje pod suncobran, na otvorenom prostoru poput plaže svejedno će dovesti do opekotina od reflekujućih UV zraka, ako se ne primijene dodatne mjere zaštite od sunca. Postoji mogućnost opekotina i tokom proljetno-ljetne naoblake – kazala je.
Doktorica Žiga preporuča pregled kože na prisustvo sumnjivih lezija, jednom mjesečno. Za to je potrebno dobro osvijetljeno mjesto (ispred velikog ogledala), malo ručno ogledalo, stolica, češalj (za pregled vlasišta). Tijekom pregleda obavezno je prepipati kožu cijelog tijela, promjene je potrebno zabilježiti na papir.
Svi mladeži po tijelu trebaju da izgledaju slično, istih oblika i boje. Nova lezija, drugačijeg izgleda u odnosu na ostale, može biti sumnjiva. Uopćeno govoreći, potrebno je pratiti promjene na koži. Pojava svake nove lezije na prethodno normalnoj koži, kod pacijenata starijeg od 40 godina, smatra se sumnjivom i dermatolog bi to trebalo hitno da pregleda, priopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
artinfo.ba
