× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Raste proizvodnja unatoč zbivanjima

psenica-agencije.png

FOTO:Agencije

Unatoč svim svjetskim problemima, čovječanstvo, kako stvari stoje, neće ostati bez pšenice. Kolika će joj cijena biti, to je već drugo pitanje, međutim, količine su rekordne, piše Večernji list BiH

Tako je Rusija zabilježila rekordnu žetvu, a Ukrajina je požnjela oko 51 milijun tona žita, što je manje nego rekordne 2021., kada je bilo 86 milijuna tona. No, treba uzeti u obzir da se tu vodi krvavi rat, a ljudi opet nekako rade i proizvode.

Iznadprosječni rezultati

Rekordi se bilježe i u Australiji. Ukupna proizvodnja ozimih usjeva u toj zemlji trebala bi dosegnuti 62 milijuna tona i to je najveći urod u povijesti te zemlje, dok bi do kraja lipnja 2023. proizvodnja pšenice trebala dosegnuti 36,6 milijuna tona, što je povećanje za 1 posto u odnosu na prošlogodišnji rekord. Iznadprosječnu proizvodnju bilježi i Kanada.

Sve ove informacije zabrinule su SAD i Europu, a drugi čovjek analitičarske tvrtke Price Futures Group Jack Scoville izjavio je da Ukrajina i Rusija preplavljuju svjetsko tržište pšenicom, dakako nižim cijenama nego što ih ima Amerika. Kada je BiH u pitanju, i proizvodnja pšenice je pokazatelj koliko smo mali i beznačajni. Tako je u Federaciji BiH u 2022. proizvedeno 86.325 tona pšenice i to je za 7,3 posto manje nego prošle godine.

Jasno, da ne bi trpjeli gotovi proizvodi, bit će potrebno uvoziti jer, iako imamo dovoljno plodnog zemljišta da zasijemo dovoljno za svoje potrebe, ali i za izvoz, uvoz je ipak nešto za što smo se opredijelili i u tome nam očito nema pomoći bez neke dugoročne strategije.

Dobra stvar u svemu je nedavna izjava ravnatelja Federalne direkcije za robne rezerve Tonče Bavrke kako je BiH već otkupila 90 posto proizvedene pšenice u Federaciji, a što će ići u robne rezerve.

- Direkcija vodi računa o kvaliteti pšenice - istaknuo je Bavrka te dodao kako se kupuje isključivo pšenica koja sadrži potrebne kvalitete za ljudsku prehranu. Naravno, ovakav postupak Federalne direkcije za robne rezerve, gdje je praktički otkup osiguran, mogao bi dugoročno povećati proizvodnju jer je siguran otkup dobar motiv za daljnji rad.

Što se tiče svjetskih trendova u proizvodnji pšenice, ona uzgojena u zatvorenom prostoru postiže rekordne prinose, pa se već smatra kako bi ovaj način mogao osigurati globalnu opskrbu hranom.

Tu priču forsira tvrtka za vertikalnu poljoprivredu Infarm koja je uspjela ovu žitaricu uzgojiti u zatvorenoj farmi bez zemlje i kemijskih pesticida.

Veći prinosi

- Nakon prve faze ispitivanja smatra se da godišnji prinos po 1m² može biti 11,7 kg, što je ekvivalentno 117 t/ha. To je 26 puta veći prinos nego u slučaju uzgajanja pšenice na otvorenom polju. Na osnovi dosadašnjih rezultata predviđa se da će ova tehnologija postati osnovni stup globalne proizvodnje hrane. Da bismo nastavili hraniti rastuću svjetsku populaciju, moramo postići veće prinose usjeva - rekao je tehnički direktor i suosnivač tvrtke Guy Galonska, prenosi Agroklub.

Kako stvari stoje, pronaći će se način da hrane bude dovoljno, samo da ne bude nekih novih svjetskih ekscesa.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Raste proizvodnja unatoč zbivanjima

psenica-agencije.png

FOTO:Agencije

Unatoč svim svjetskim problemima, čovječanstvo, kako stvari stoje, neće ostati bez pšenice. Kolika će joj cijena biti, to je već drugo pitanje, međutim, količine su rekordne, piše Večernji list BiH

Tako je Rusija zabilježila rekordnu žetvu, a Ukrajina je požnjela oko 51 milijun tona žita, što je manje nego rekordne 2021., kada je bilo 86 milijuna tona. No, treba uzeti u obzir da se tu vodi krvavi rat, a ljudi opet nekako rade i proizvode.

Iznadprosječni rezultati

Rekordi se bilježe i u Australiji. Ukupna proizvodnja ozimih usjeva u toj zemlji trebala bi dosegnuti 62 milijuna tona i to je najveći urod u povijesti te zemlje, dok bi do kraja lipnja 2023. proizvodnja pšenice trebala dosegnuti 36,6 milijuna tona, što je povećanje za 1 posto u odnosu na prošlogodišnji rekord. Iznadprosječnu proizvodnju bilježi i Kanada.

Sve ove informacije zabrinule su SAD i Europu, a drugi čovjek analitičarske tvrtke Price Futures Group Jack Scoville izjavio je da Ukrajina i Rusija preplavljuju svjetsko tržište pšenicom, dakako nižim cijenama nego što ih ima Amerika. Kada je BiH u pitanju, i proizvodnja pšenice je pokazatelj koliko smo mali i beznačajni. Tako je u Federaciji BiH u 2022. proizvedeno 86.325 tona pšenice i to je za 7,3 posto manje nego prošle godine.

Jasno, da ne bi trpjeli gotovi proizvodi, bit će potrebno uvoziti jer, iako imamo dovoljno plodnog zemljišta da zasijemo dovoljno za svoje potrebe, ali i za izvoz, uvoz je ipak nešto za što smo se opredijelili i u tome nam očito nema pomoći bez neke dugoročne strategije.

Dobra stvar u svemu je nedavna izjava ravnatelja Federalne direkcije za robne rezerve Tonče Bavrke kako je BiH već otkupila 90 posto proizvedene pšenice u Federaciji, a što će ići u robne rezerve.

- Direkcija vodi računa o kvaliteti pšenice - istaknuo je Bavrka te dodao kako se kupuje isključivo pšenica koja sadrži potrebne kvalitete za ljudsku prehranu. Naravno, ovakav postupak Federalne direkcije za robne rezerve, gdje je praktički otkup osiguran, mogao bi dugoročno povećati proizvodnju jer je siguran otkup dobar motiv za daljnji rad.

Što se tiče svjetskih trendova u proizvodnji pšenice, ona uzgojena u zatvorenom prostoru postiže rekordne prinose, pa se već smatra kako bi ovaj način mogao osigurati globalnu opskrbu hranom.

Tu priču forsira tvrtka za vertikalnu poljoprivredu Infarm koja je uspjela ovu žitaricu uzgojiti u zatvorenoj farmi bez zemlje i kemijskih pesticida.

Veći prinosi

- Nakon prve faze ispitivanja smatra se da godišnji prinos po 1m² može biti 11,7 kg, što je ekvivalentno 117 t/ha. To je 26 puta veći prinos nego u slučaju uzgajanja pšenice na otvorenom polju. Na osnovi dosadašnjih rezultata predviđa se da će ova tehnologija postati osnovni stup globalne proizvodnje hrane. Da bismo nastavili hraniti rastuću svjetsku populaciju, moramo postići veće prinose usjeva - rekao je tehnički direktor i suosnivač tvrtke Guy Galonska, prenosi Agroklub.

Kako stvari stoje, pronaći će se način da hrane bude dovoljno, samo da ne bude nekih novih svjetskih ekscesa.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.