Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas će na sjednici razmatrati Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji, kojima se zabranjuje izgradnja malih hidroelektrana snage do i uključivo 10 MW.
Zakon je ranije usvojio i Zastupnički dom Parlamenta FBIH tako da su sada sve uči usmjerene u Dom naroda. Situaciju prate budno i iz Općine Kiseljak koja se prošle godine Zaključkom Općinskog vijeća, a nakon široke javne rasprave, očitovala protiv gradnje mini-hidrocentrala na području svog teritorija.
Naime, jučer je objavljena vijest da je za danas zakazana i sjednica Općinskog vijeća Hadžići na kojoj je jedna od točki dnevnog reda Odluka o davanju suglasnosti za izgradnju mini hidrocentrale na rijeci Lepenici. Riječ je o izgradnji mini hidroelektrane MHE "Toplice 3" na rijeci Lepenici za koju suglasnost traži gospodarsko društvo "ALI&VIS" d.o.o. Kreševo. No ono što se čini kao apsolutni nonsens je da je mjesto korištenja koncesije općina Kiseljak!
Radi se o hidroelektrani snage 0,689 MW, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 2,98 GWh. Koncesiju je izdao Kanton Središnja Bosna na 30 godina, počevši od 2011.
Iz Općine Kiseljak su kazali kako službenim putem nisu obaviješteni o ovom potezu, te da su za isti saznali iz medija. Dodaju kako će pratiti razvoj situacije te da se nadaju kako će Dom naroda danas usvojiti spomenuti Zakon te da im potez vlasti u Hadžićima nije jasan. Ističu i kako od usvojenog stava glede izgradnje centrala ne odustaju!
Novim stavom gore spomenutog Zakona, u članku 78. precizirano je i da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane, izuzev za one na gravitacijskim vodovodima.
Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalirane snage do i uključivo 10 MW. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi.
Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. U Europi se sve više prihvaća kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Europsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Europska komisija, piše klix.ba
Novim članom Zakona o električnoj energiji ostavljena je mogućnost svim podnositeljima zahtjeva, koji već imaju zaključene ugovore o koncesiji da u roku od tri godine dopune dokumentaciju za izdavanje energetske dozvole kako bi izbjegli sudske sporove.
artinfo.ba
