Bosna i Hercegovina treba ubrzano tražiti odgovore i rješenja za dalje snabdijevanje i korištenje prirodnog plina za što imamo znanja i iskustva, da uspješno odgovorimo tom izazovu, rečeno je na sastanku predstavnika plinskog gospodarstva u BiH održanom ovog tjedna u Sarajevu.
Uzimajući u obzir situaciju izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu i zahtjeve Eropske unije da se ubrza dekarbonizacija i pristupi temeljitoj tranziciji energetskog sektora, Bosanskohercegovački komitet Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) planira organizirati krajem svibnja ili početkom lipnja okrugli stol posvećen stanju, trendovima razvoja, ulozi i značaju prirodnog plina u energetici Bosne i Hercegovine.
Plinska mreža u Bosni i Hercegovini je slabo razvijena jer još od prije 40 godina od kada je došao prirodni plin u BiH, postoji samo jedan pravac snabdijevanja i jedan isporučitelj prirodnog plina. Prirodni plin je bitan za grad Sarajevo, posebno za Toplane Sarajevo (naročito u zimskom periodu za grijanje), te gospodarske subjekte Arcelor Mittal Zenica, Birač Zvornik i još neke manje potrošače. Prema podacima BHK CIGRE, godišnja potrošnja je oko 230 milijuna m3 prirodnog plina i to sa oscilirajućim sezonskim dijagramom opterećenja (ljeto -zima).
Situaciju usložnjavaju i problemi u sigurnosti isporuke, fluktuacije cijena plina i posebno izraženi problem u radu sarajevskih kotolovnica zbog nesrazmjerno visoke zimske potrošnje prirodnog plina u odnosu na ljeto, te dodavanje tečnih goriva umjesto dodatno naručenih količina plina zbog visokih ‘penala’.
Kada je riječ o transportnim pravcima iz Rusije prema Europi, prema podacima BHK CIGRE, skoro 40 posto prirodnog plina Europska unija uvozi iz Rusije. Izvoz prirodnog plina iz Rusije (uglavnom prema EU i ostalim državama) je dosegao više od 200 milijardi kubnih metara godišnje. Uslijed geopolitičkih nestabilnosti u odnosima Rusije i Ukrajine, realizirani su novi pravci koji zaobilaze Ukrajinu (koja ima transportni kapacitet 130 milijardi kubika, koji se koristi na razini 50 milijardi) i to - Sjeverni tijek kapaciteta 55 milijardi kubika (preko Baltičkog mora) i Turski tok 31,5 milijardi kubika prirodnog plina (preko Crnog mora). Ranije izgrađeni transportni kapacitet preko Bjelorusije do Poljske (kapacitet 34 milijarde) se slabo koristi.
Turski tijek je značajan za snabdijevanje Bosne i Hercegovine. Tome treba dodati još jedan pravac Sjeverni tijek 2 sa 55 milijardi kubika i koji je završen, ali nije stavljen u pogon. Praktično kroz ova tri nova pravca (Sjeverni tijek, Sjeverni tijek 2 i Turski tijek) se može transportirati gotovo sav ruski plin namijenjen za EU, zaobilazeći tranzit kroz Ukrajinu.
- Ukrajina je izgubila značajan dio statusa tranzitne zemlje kada je riječ o transportu prirodnog plina. Očigledno je da je Rusija izvršila jak prodor na europska tržišta, ali i prema Kini, pri čemu je uspjela zadržati svoja dva velika ključna tržišta prirodnog plina, Njemačku i Tursku, gradeći strateške ali geopolitički usmjerene plinovode. Energetska zajednica je jasno ukazala da novi plinovod kroz Srbiju (Turski tijek) nije u skladu sa europskom regulativom, jer ograničava konkurenciju i jača zabranu tržišta prirodnog plina. Sličan problem se spočitava i Sjevernom tijeku 2 – istaknuo je predsjednik BHK CIGRE Edhem Bičakčić.
Tržišta energije, ali i druga tržišta su pod velikim utjecajem geopolitičkih odnosa. Cijene električne energije na europskim berzama u drugom polugodištu 2021. godine su velikim dijelom porasle uslijed manjka prirodnog plina u europskim skladištima pred ovu, sada već prošlu grijnu sezonu. Drugi razlog su takse na CO2 na proizvedenu električnu energiju iz uglja. Zašto nije bilo dovoljno plina u skladištima, iz EU navode da Gazprom nije isporučivao dovoljne količine plina jer traže dozvolu za korištenje plinovoda Sjeverni tijek 2 i ugovore o dugoročnom snabdijevanju. Stručnjaci za berze električne energije kažu da visoku cijenu električne energije na tržištu diktira Gazprom putem ograničenih isporuka prirodnog plina, što povećava cijenu i plina.
- Zbog invazije Rusije na Ukrajinu, EU kao odgovor je započela pripremu snažnije energetske politike posebno po pitanju plina i nafte, ali još nije zabranila uvoz ruskih energenata. Da podsjetimo, EU dobija skoro 40 posto potrebnog plina iz Rusije, dok je stanje u Njemačkoj još teže jer uvozi čak 55 posto iz Rusije. Njemačka vlada priprema izgradnju obnovljivih izvora energije kako bi se osigurala energetska neovisnost zemlje. Cijene energenata su mjesecima visoke zbog malih zaliha u skladištima prirodnog plina, što povećava troškove. Cijena prirodnog plina 10 puta veća nego na početku 2021. Za sada prirodni plin nastavlja se transportirati plinovodima iz Rusije u Evropu, uključujući i one koji prolaze kroz Ukrajinu - dodao je Bičakčić.
Europska komisija je objavila planove da ove godine smanji ovisnost EU od ruskog plina za dvije trećine i prekine oslanjanje na ruske isporuke goriva do 2027. ili najkasnije do 2030. godine. Prije svega to planira uraditi prelaskom na alternativna snabdijevanja i bržim razvojem postrojenja zelene energije i davanju naglaska na energetsku efikasnost u skladu sa planovima, za čije sprovođenje će u velikoj mjeri biti odgovorne vlade članica EU. EU se obavezuje da će diverzificirati isporuke i pravce dopreme, uključujući korištenje LNG (tečnog prirodnog plina) te dalji razvoj bioplina i vodika. Međunarodna agencija za energetiku je procijenila da EU prije početka sljedeće zime može da prepolovi svoju potražnju za ruskim plinom.
Europska unija ubrzano ide ka značajnom smanjenju uvoza plina iz Rusije, koji se prema stavu Europske komisije može postići razvojem obnovljivih izvora, uključujući vodik i bioplin, ubrzanjem investicija u energetsku efikasnost i prelaskom na sigurne dobavljače plina širom svijeta.
artinfo.ba
