Prošla godina jedna od najlošijih za pčelare, proizvodilo se uglavnom za vlastite potrebe
Život na planetu može opstati bez puno toga, pa i bez ljudi, ali bez pčele, života na Zemlji više nema. Usprkos ovoj činjenici, pčela je iz godine u godinu sve manje, a samim time i kvalitetnog domaćeg meda i drugih pčelinjih proizvoda. Negativni trendovi u pčelarstvu kojima su glavni uzrok klimatske promjene, nisu zaobišli ni BiH. Potvrdili su to i kiseljački pčelari okupljeni u udrugu pčelara „Kiseljak“. Prošla im je godina kažu bila jedna od najlošijih, vrhunac negativnog trenda koji pčelare prati već nekoliko godina, istaknuto je Skupštini Udruge na kojoj se nakon osvrta na prošlu godinu razgovaralo i o planovima rada, opstanku i razvoja pčelarstva u Kiseljaku.
„Prošla godina zbog suše i klimatskim promjena bila je možda i najgora od posljednjih nekoliko tako da je većina domaćih pčelara uspjela proizvesti tek manje količine meda, uglavnom za svoje potrebe. Na klimatske promjene koje su glavni razlog ovakvog stanja u pčelarstvu mi ne možemo utjecati, ali možemo u svojim sredinama raditi na tomu da stvorimo povoljno okruženje pčelama. Jedan od načina je sadnja medonosnog bilja. Kratkoročno i najbrže što možemo je zasaditi više djeteline ili recimo heljde, a dugoročno i drugih medonosnih biljaka koje uspijevaju na ovom području ali im treba nekoliko godina“, kaže Željko Udovičić, predsjednik udruge pčelara „Kiseljak“. Za realiziranje plana sadnje medonosnog bilja, kiseljačkim pčelarima će trebati poticaji, a u stvaranju povoljnijeg okruženja za pčelu važna je suradnja s drugim poljoprivrednicima, pogotovu u dijelu koji se odnosi na tretiranje usjeva pesticidima koji su za pčele smrtonosni. Za taj posao postoji pogodno vrijeme, a pčelare u blizini treba obavijestiti kako bi pčele u trenutku tretmana zadržali u košnicama, istaknuto je na Skupštini udruge pčelara „Kiseljak“.
Po problemima s kojima se susreću, kiseljački pčelari nisu nikakav izuzetak. Imaju ih i pčelari u drugim sredinama pa i u europskim zemljama jer klimatske promjene nikog nisu zaobišle. Ipak, za sačuvati pčelu uvijek se može učiniti nešto, od sadnje medonosnog bilja, do smanjenja uporabe pesticida i tretiranja u dogovoru s pčelarima. Pčele će svaki naš trud, kažu pčelari, višestruko nagraditi. Ne samo medom i pčelinjim proizvodima te zdravljem koje je radom uz pčele puno bolje, već i bogatijim urodom.
Udovičić nam je kao primjer naveo iskustva u Americi gdje je primarna djelatnost pčelara najam košnica jer pčele u voćnjaku povećavaju urod i do 40 posto, oprašivanjem, odnosno na prirodan i još uvijek neprevaziđen. Kad je u pitanju njihov opstanak, entuzijazam pojedinaca koji rado vrijeme provode uz svoje košnice jer znaju da im pčela daruje puno više od meda, postaju nedovoljni za sačuvati pčelu i pomoći u opstanku i razvoju pčelarstva. Na potezu su institucije koje potrebe pčelara trebaju prepoznati i pomoći im u očuvanju jednog od najvažnijih bića na planetu.
Artinfo.ba
