× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • „Bosna u franjevačkim ljetopisima“

jukic milovic stecak

Najozbiljniji tv projekt u poslijeratnoj BiH u kojem sudjeluje 13 doktora povijesnih znanosti ruši mitove o bogumilima, dočeku Osmanlija „raširenih ruku“  ali i franjevcima

             U idući utorak, 09. veljače s početkom u 20 sati i 30 minuta na BHT 1 bit će emitirana peta od ukupno 12 epizoda dokumentarnog serijala „Bosna u franjevačkim ljetopisima“  scenarista i redatelja Mile Jukića.  Uz Tvrtka Milovića, urednika Dokumentarno –suvremenog programa BHRT-a koji stoji iza ovog projekta,  Jukić je „glavni krivac“ za nastanak po svemu sudeći najzbiljnijeg tv projekta u poslijeratnoj BiH.

Eminentni stručnjaci

 Serijalom čije je emitiranje počelo 12. siječnja ove godine obuhvaćeno je 800 godina povijesti ovih prostora, od Bilinopoljske abjuracije 1201. godine do raspada Jugoslavije početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Za serijal, uz ostalo, govori 13 doktora povijesnih znanosti;  Fahd Kasumović, Dijanja Pinjuh, Aladin Husić, Kemal Bašić, Ivica Glibušić, Amir Duranović, Edin Radušić, Amila Kasumović, Dženita Sarač Rujanac, Dženan Dautović, Ivo Miro Jović, Enes Omerović i Enes Pedilija. To je ujedno i najveći broj stručnjaka okupljenih nakon rata u jednom tv projektu.

 „Dokumentarni serijal Bosna u franjevačkim ljetopisima dio je mojeg Programa rada kao urednika Dokumentarnog programa BHT-a. Cilj  je bio, usprkos svim financijskim poteškoćama u kojima radi BHRT, napraviti jedan ozbiljan projekt u kojemu će se na znanstven i objektivan predstaviti važan dio povijesti BiH te u mnoštvu instant t tv sadržaja  ponuditi jedan uistinu vrijedan i kvalitetan. Smatram da smo u tomu i uspjeli, jer kritike su izrazito pozitivne“, kaže Tvrtko Milović, urednik Dokumentarno- suvremenog programa BHRT-a.   Snimanje dokumentarnog serijala „Bosna u franjevačkim ljetopisima“ počelo je krajem 2018. godine,  snimalo se na više od 100 lokacija diljem BiH, montaža još traje, a najteže je, kaže Milo Jukić, redatelj i scenarist, bilo uvezati svih 12 epizoda. „ Mnogi koje smo planirali za sugovornike odbili su govoriti za serijal  plašeći se reakcija svojih javnost, također je jedna  od poteškoća na koje smo naišli.

Uloga franjevaca

 Usprkos svemu smatram da smo objektivno i uspješno rasvijetlili dio povijesti ovih prostora rušeći pri tom mnoštvo sveprisutnih mitova;  o navodnim bogumilima kojih u Bosni stvarno nikad nije bilo, samim time i njihovom  dočekivanju Osmanlija raširenih ruku, mit o tome kako je Bosna „šaptom pala“, o postulatima Crkve bosanske, vremenu dolaska franjevaca u Bosnu,  ulozi fra Anđela Zvizdovića i Ahdname,  o procesu islamizacije  i navodnoj tolerantnosti Osmanskog carstva, mitove o ulozi hajduka, Tita i socijalizma pa sve do općeprisutnih, ali vrlo upitnih mitova  o apsolutno pozitivnim franjevcima u Bosni“, kaže autor serijala Milo Jukić. Inače, franjevci u serijalu imaju značajnu ulogu kao i povijesti. Označeni su kao donositelji pismenosti na ove prostore, skupljači i čuvari povijesnih dokumenata ali su kao i svi drugi ljudi, skloni grijesima. „Franjevci su  imali i tu jednu političku ulogu i odgovornost kroz povijest i nju ne treba zanemariti.  Pri tome su mnogi od njih griješili što je sasvim ljudski i razumljivo. Ipak, usporedimo li ih s većinom današnjih franjevaca, postoje ogromne razlike, čak bi rekao da je  mnogima od njih samo habit zajednički jer mnogi se danas ponajviše bave dnevnom politikom i udaljili su se od vjernika kao i svih onih načela kojima su bili vjerni kroz povijest“, kaže Jukić.  „Današnji franjevci, barem većina definitivno nemaju nikakve sličnosti sa svojom subraćom koja su odigrala značajnu ulogu u povijesti ovih prostora.  Umjesto naroda uz kojeg su nekad bili mnogi su danas otvoreni stali uz određene politike koje su pogubne za ovu zemlju i njezine narode“, mišljenja je Tvrtko Milović,  urednik Dokumentarno- suvremenog programa BHT-a koji je dolaskom na ovu dužnost pokrenuo najozbiljniji tv projekt u poslijeratnoj BiH.

IMG-947a29faa1be74cfe42474a122a26ed1-V.jpg

 

Entuzijazam

A taj projekt, kao i mnogi, ističe Milović, počiva na entuzijazmu, znanju i iskustvu autora i njegovih sugovornika koji su na najbolji način iskoristili  vrijednu arhivsku građu nekadašnje TV Sarajevo.  Značajno su pomogle fotografije i snimke koje je Milo Jukić napravio  od proljeća 2016. godine do danas kao autor 254 putopisa iz 15 zemalja koji su objavljeni na portalu bljesak.info. U cijelom projektu „Bosna u franjevačkim ljetopisima“ novca je uloženo najmanje, ali zato entuzijazma, znanja i stručnosti nije nedostajalo. Jukić je u svome prepoznatljivom stilu „zaigranog djeteta“ zaljubljenog u povijest  i znanje uz potporu Tvrtka Milovića i BHRT-a uspio realizirati najvrjedniji tv projekat u poslijeratnoj BiH okupivši dosad nezabilježen broj stručnjaka koji su na kvalitetan i znanstven način rasvijetlili važan dio povijesti ove zemlje ne plašeći se rušiti mitove kojim je naša povijest okovana posljednjih godina i desetljeća.

 

AP/artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • „Bosna u franjevačkim ljetopisima“

jukic milovic stecak

Najozbiljniji tv projekt u poslijeratnoj BiH u kojem sudjeluje 13 doktora povijesnih znanosti ruši mitove o bogumilima, dočeku Osmanlija „raširenih ruku“  ali i franjevcima

             U idući utorak, 09. veljače s početkom u 20 sati i 30 minuta na BHT 1 bit će emitirana peta od ukupno 12 epizoda dokumentarnog serijala „Bosna u franjevačkim ljetopisima“  scenarista i redatelja Mile Jukića.  Uz Tvrtka Milovića, urednika Dokumentarno –suvremenog programa BHRT-a koji stoji iza ovog projekta,  Jukić je „glavni krivac“ za nastanak po svemu sudeći najzbiljnijeg tv projekta u poslijeratnoj BiH.

Eminentni stručnjaci

 Serijalom čije je emitiranje počelo 12. siječnja ove godine obuhvaćeno je 800 godina povijesti ovih prostora, od Bilinopoljske abjuracije 1201. godine do raspada Jugoslavije početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Za serijal, uz ostalo, govori 13 doktora povijesnih znanosti;  Fahd Kasumović, Dijanja Pinjuh, Aladin Husić, Kemal Bašić, Ivica Glibušić, Amir Duranović, Edin Radušić, Amila Kasumović, Dženita Sarač Rujanac, Dženan Dautović, Ivo Miro Jović, Enes Omerović i Enes Pedilija. To je ujedno i najveći broj stručnjaka okupljenih nakon rata u jednom tv projektu.

 „Dokumentarni serijal Bosna u franjevačkim ljetopisima dio je mojeg Programa rada kao urednika Dokumentarnog programa BHT-a. Cilj  je bio, usprkos svim financijskim poteškoćama u kojima radi BHRT, napraviti jedan ozbiljan projekt u kojemu će se na znanstven i objektivan predstaviti važan dio povijesti BiH te u mnoštvu instant t tv sadržaja  ponuditi jedan uistinu vrijedan i kvalitetan. Smatram da smo u tomu i uspjeli, jer kritike su izrazito pozitivne“, kaže Tvrtko Milović, urednik Dokumentarno- suvremenog programa BHRT-a.   Snimanje dokumentarnog serijala „Bosna u franjevačkim ljetopisima“ počelo je krajem 2018. godine,  snimalo se na više od 100 lokacija diljem BiH, montaža još traje, a najteže je, kaže Milo Jukić, redatelj i scenarist, bilo uvezati svih 12 epizoda. „ Mnogi koje smo planirali za sugovornike odbili su govoriti za serijal  plašeći se reakcija svojih javnost, također je jedna  od poteškoća na koje smo naišli.

Uloga franjevaca

 Usprkos svemu smatram da smo objektivno i uspješno rasvijetlili dio povijesti ovih prostora rušeći pri tom mnoštvo sveprisutnih mitova;  o navodnim bogumilima kojih u Bosni stvarno nikad nije bilo, samim time i njihovom  dočekivanju Osmanlija raširenih ruku, mit o tome kako je Bosna „šaptom pala“, o postulatima Crkve bosanske, vremenu dolaska franjevaca u Bosnu,  ulozi fra Anđela Zvizdovića i Ahdname,  o procesu islamizacije  i navodnoj tolerantnosti Osmanskog carstva, mitove o ulozi hajduka, Tita i socijalizma pa sve do općeprisutnih, ali vrlo upitnih mitova  o apsolutno pozitivnim franjevcima u Bosni“, kaže autor serijala Milo Jukić. Inače, franjevci u serijalu imaju značajnu ulogu kao i povijesti. Označeni su kao donositelji pismenosti na ove prostore, skupljači i čuvari povijesnih dokumenata ali su kao i svi drugi ljudi, skloni grijesima. „Franjevci su  imali i tu jednu političku ulogu i odgovornost kroz povijest i nju ne treba zanemariti.  Pri tome su mnogi od njih griješili što je sasvim ljudski i razumljivo. Ipak, usporedimo li ih s većinom današnjih franjevaca, postoje ogromne razlike, čak bi rekao da je  mnogima od njih samo habit zajednički jer mnogi se danas ponajviše bave dnevnom politikom i udaljili su se od vjernika kao i svih onih načela kojima su bili vjerni kroz povijest“, kaže Jukić.  „Današnji franjevci, barem većina definitivno nemaju nikakve sličnosti sa svojom subraćom koja su odigrala značajnu ulogu u povijesti ovih prostora.  Umjesto naroda uz kojeg su nekad bili mnogi su danas otvoreni stali uz određene politike koje su pogubne za ovu zemlju i njezine narode“, mišljenja je Tvrtko Milović,  urednik Dokumentarno- suvremenog programa BHT-a koji je dolaskom na ovu dužnost pokrenuo najozbiljniji tv projekt u poslijeratnoj BiH.

IMG-947a29faa1be74cfe42474a122a26ed1-V.jpg

 

Entuzijazam

A taj projekt, kao i mnogi, ističe Milović, počiva na entuzijazmu, znanju i iskustvu autora i njegovih sugovornika koji su na najbolji način iskoristili  vrijednu arhivsku građu nekadašnje TV Sarajevo.  Značajno su pomogle fotografije i snimke koje je Milo Jukić napravio  od proljeća 2016. godine do danas kao autor 254 putopisa iz 15 zemalja koji su objavljeni na portalu bljesak.info. U cijelom projektu „Bosna u franjevačkim ljetopisima“ novca je uloženo najmanje, ali zato entuzijazma, znanja i stručnosti nije nedostajalo. Jukić je u svome prepoznatljivom stilu „zaigranog djeteta“ zaljubljenog u povijest  i znanje uz potporu Tvrtka Milovića i BHRT-a uspio realizirati najvrjedniji tv projekat u poslijeratnoj BiH okupivši dosad nezabilježen broj stručnjaka koji su na kvalitetan i znanstven način rasvijetlili važan dio povijesti ove zemlje ne plašeći se rušiti mitove kojim je naša povijest okovana posljednjih godina i desetljeća.

 

AP/artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.