Politički analitičar Frano Yehuda Kolonomos Martinčević u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne otvorio je pitanje javnih priznanja i nagrada koja nose imena osoba povezanih s nacističkim i fašističkim formacijama. Posebno je govorio o javnom natječaju Muftijstva travničkog za dodjelu nagrade „Kasim-ef. Mašić“ te usporedio taj slučaj s fra Bonifacijem Barbarićem i blagoslovom spomenika generalu Slobodanu Praljku u Čapljini.
„U slučaju fra Bonifacija imamo potvrđenu optužnicu i zato očekujemo da Tužiteljstvo BiH jednako jasno objasni kako postupa u drugim sličnim slučajevima, kao što imamo slučaj s Mašićem. Jednaki kriteriji bi trebali vrijediti za sva tri konstitutivna naroda ovdje u BiH, kao i ostale“, rekao je Kolonomos Martinčević.
Različit pristup Tužiteljstva
Smatra da se stalno ponavlja isti scenarij te da Tužiteljstvo, kada su u pitanju Hrvati i Srbi, vrlo aktivno i vrlo promptno reagira, a da se to načelo ne primjenjuje jednako kada je riječ o bošnjačkoj strani.
O natječaju Muftijstva travničkog za dodjelu nagrade „Kasim-ef. Mašić“ Kolonomos Martinčević ranije je dva puta pisao vršitelju dužnosti visokog predstavnika Louisu Crishocku i Uredu visokog predstavnika (OHR). Kazao je kako je jedina povratna informacija od europskog izaslanstva da su njegove primjedbe primljene na znanje.
„Nemamo nikakvog političkog stava, nikakve osude, ozbiljnog analiziranja te situacije. Primljeno na znanje i tu se završava cijela stvar.“
Dodao je kako je vrijeme da bošnjačka strana počne revidirati i analizirati svoje ponašanje u okviru BiH kako bi zajednički život s druga dva naroda u budućnosti bio moguć. „Ako ne postoji ta jednakost onda nemamo neku optimističnu izglednu budućnost ove zemlje.“
Veličanje Mahmuljina
Kazao je kako je tipičan primjer zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH Sakib Mahmuljin, koji je pravomoćno osuđen za ratne zločine, a čije se ime i dalje pojavljuje u kontekstu javnih događaja i obilježavanja važnih datuma. Kao primjer je naveo fotografije Mahmuljina s Izetbegovićem te obilježavanje Dana Armije BiH u Tuzli, gdje se od njega nije ogradila javna institucija, nego ga se isticalo kao „simbol bošnjačkog naroda Bosne i Hercegovine“.
Prema njegovim riječima, takva praksa otvara pitanje dvostrukih kriterija jer se istodobno proziva Srbe zbog odnosa prema osobama poput Biljane Plavšić i Ratka Mladića, kao i Hrvate zbog odnosa prema vlastitim generalima.
Kazao je kako su Hrvati po tom pitanju najdiplomatičniji narod na svijetu. „Uvijek pokušavaju naći kompromis, što je dobro u nekom političkom smislu. Čak su Hrvati politički autistični jer nekada donose odluke za uopće dobro, ali na svoju vlastitu štetu. I taj se scenarij non-stop ponavlja“, rekao je Kolonomos Martinčević te dodao da su prijateljski dobri odnosi s dva druga konstitutivna naroda „apsolutno imperativ“.
Handžar divizija
U emisiji je govorio i o ulozi predstavnika Islamske zajednice u nacističkom pokretu tijekom Drugog svjetskog rata. Posebno je istaknuo Saliha Hadžialića, koji je bio u blizini jeruzalemskog muftije Mohammeda al-Husseinija kao njegov prevoditelj te se brinuo za njegovo kretanje i sigurnost u Trećem Reichu. „Dao je svoj doprinos na taj način što je bio nacist u civilu. Aktivno se bavio regrutiranjem i prikupljanjem informacija o tome kako oformiti vojnu muslimansku komponentu u Bosni i Hercegovini. On je jedan od začetnika ideje o Handžar-diviziji“, kazao je.
Dodao je kako je Hadžialić imao suradnike po kojima danas u Sarajevu i Goraždu neke ulice nose imena. Među njima su Husein Đozo, Mustafa Busuladžić, Muhamed efendija Pandža…
Očekivanja od novog reisa
Istaknuo je kako je 2024. godine organizirano „Sjećanje na Saliha Hadžialića i Muhameda Ždralovića“ u okviru programa Tezkiretnama u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamske zajednice.
„Imamo ponovno iste aktere, iste protagoniste koji provlače istu ideju kroz jedan novi kulturološki sadržaj. Može to biti objava, promocija knjige, određena manifestacija koja je vezana za komemoraciju, obljetnicu, rođendan i slične stvari“, kazao je.
Objasnio je kako je u takvim obilježavanjima sudjelovao i Husein ef. Kavazović, ali da je Islamska zajednica nedavno dobila novog reisu-l-ulemu, Nedžada ef. Grabusa, te izrazio nadu da je upoznat s tim pitanjima. „Nisam ga upoznao, ali pustit ćemo da se Islamska zajednica i reis oglase vezano za ove stvari“, poručio je.
Apel Torcidi
Komentirao je i nerede u Splitu, antisemitske poruke te veličanje Hitlera. Kao navijač Hajduka, uputio je apel Torcidi da se ogradi od pojedinaca koji su sudjelovali u takvim postupcima i pomognu u utvrđivanju njihove odgovornosti. Dodao je kako je to loše za Split i Hrvatsku te da se takvim postupcima nanosi šteta svima.
artinfo.ba
