Posljednjih dana se ponovno otvorilo pitanje govora mržnje na društvenim mrežama. Slučaj iz Viteza u kojem je zbog sumnje na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje uhićena jedna osoba, ponovno je potaknuo novi val uvreda i međusobnih prijetnji. Gdje je granica između slobode govora i govora mržnje?
Komenatri puni uvreda, prijetnji i poziva na nasilje na društvenim mrežama viđamo svakodnevno. Nemili događaj koji se nedavno dogodio u Vitezu kada je zbog prijeteće poruke upućene Hrvatima Središnje Bosne, uhićena jedna osoba, umjesto na osudu, naišao dijelom na odobravanje. Središnja Bosna mjesto je u kojem su međunacionalni odnosi još uvijek osjetljivi, pa ovakve prijetnje i poruke imaju posebnu težinu...
Međutim, to nije prvi slučaj. Prije 2 godine zbog govora mržnje prema ubijenoj viteškoj djeci, osuđen Samir Nukić na uvjetnu kaznu od 3 mjeseca, s rokom kušnje 3 godine. No, u javnosti se ponovno otvorilo pitanje jesu li ovakve kazne preblage da odvrate počinitelje ili ostavljaju dojam da se govor mržnje ne kažnjava dovoljno strogo.
Psiholozi upozoravaju kako anonimnost na društvenim mrežama, ali i nedostatak izravnog kontakta, daju osjećaj da mogu reći odnosno napisati sve bez ikakvih posljedica. No, iza svake uvrede ili prijeteće poruke stoji stvarna osoba koja takav napad može doživjeti kao ozbiljan oblik nasilja.
U vremenu kada svatko ima mogućnost iskazati svoje mišljenje na društvenim mrežama, postavlja se pitanje gdje je granica između slobode izražavanja i govora mržnje.Iako mnogi kažu da je linija tanka,stvari su jasne: sloboda govora potiče raspravu, dok govor mržnje potiče nasilje.
Više u prilogu:
