Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović dao je veliki intervju za Večernji list.
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, kao najviše zakonodavno tijelo u ovom entitetu, pod predsjedanjem Tomislava Martinovića u uvjetima stalnih političkih previranja uspijeva osigurati kontinuitet u ispunjavanju svojih Ustavom definiranih obveza. Odluke i zakoni koje potvrđuje Dom naroda značajno utječu na svakodnevni život svih kategorija stanovnika Federacije BiH, ali i otvaraju perspektive razvoja ovog entiteta. Uz odgovoran pristup, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio je ulogu čuvara Ustava, ali i važnost u donošenju političkih odluka i za život važnih zakonskih rješenja, strategija i akata. Tim smo povodom razgovarali s Tomislavom Martinovićem, predsjedateljem Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
Večernji.ba: Kako biste ocijenili rad aktualnog saziva Doma naroda Parlamenta Federacije BiH kroz statističke pokazatelje, ali i političke odluke, odnosno usvojene dokumente koji često ostaju prikriveni zbog dnevnopolitičkih događaja kojima se daje prednost u medijima i javnosti. Krenimo od statistike. Kakva je ona kad je u pitanju rad najvišeg zakonodavnog tijela u Federaciji BiH, Doma naroda?
- U aktualnom mandatu Dom naroda Parlamenta Federacije BiH održao je 32 sjednice, konstituirajuću, zatim 23 redovite i 8 izvanrednih. Dom naroda usvojio je ukupno 330 dokumenata. Osim zakona, tu su strategije, odluke, zaključci, izvješća i drugi akti koje je Dom naroda razmatrao i usvojio, prihvatio ili primio k znanju.
Večernji.ba: Koliko je među dokumentima koje ste spomenuli zakona jer je zakonodavna aktivnost, uz zaštitu ustavnosti i vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, jedna od primarnih aktivnosti Doma naroda Parlamenta Federacije BiH?
- Od više od 300 usvojenih dokumenata, trećina se odnosi na zakone. U pitanju su 104 zakona, uključujući i proračune za svaku godinu tekućeg mandata. Od ovog broja, 67 zakona usvojeno je u formi prijedloga, 32 kao nacrti. Ako se osvrnemo na broj usvojenih zakona, možemo zaključiti da je bila intenzivna normativna aktivnost. Trend donesenih zakona bio je u stalnom rastu, a najučinkovitija bila je 2025. godina, u kojoj smo usvojili 37 zakona, od čega 24 prijedloga i 13 nacrta.
Večernji.ba: I u ovom mandatu nastavila se praksa donošenja zakona po žurnoj i skraćenoj proceduri, na što ste vi upozoravali, dajući prednost redovitom postupku uz mogućnost dvaju čitanja i amandmanskog djelovanja u cilju odabira adekvatnih politika i dobivanja što kvalitetnijeg i provedivog zakonskog rješenja. Je li se taj odnos promijenio?
- Nije bilo značajnije promjene kad je u pitanju procedura donošenja zakona. Većina ih je donesena u žurnom ili skraćenom postupku. Naglašavam, riječ je o poslovnički propisanim postupcima iako bi bilo dobro da više zakona donosimo u redovitom postupku. Žurni ili skraćeni postupak, s druge strane, upućuje i na izraženu političku dinamiku i brzu reakciju zakonodavnih tijela u ključnim sektorima života i rada, kao i odgovorima na političke i ekonomske izazove s kojima se susrećemo. Zakonodavna i izvršna vlast prioritetno i žurno nastoje riješiti materijalni status pojedinih (ranjivih) kategorija stanovništva, balansirajući između njihovih potreba i ekonomskih mogućnosti kojima raspolaže Federacija. Osim što vodimo računa o fiskalnoj stabilnosti u navedenim slučajevima, većina zakona koje smo usvojili ili onih o kojima se vodi javna rasprava u cijelosti je ili djelomično usklađena s pravnom stečevinom Europske unije. Mislim da ćemo s vremenom, približavanjem k članstvu u Europskoj uniji, smanjiti broj zakona koje donosimo po žurnoj i skraćenoj proceduri i pri donošenju zakona otvoriti procese donošenja, odnosno reguliranja, tako da se u većoj mjeri uključe javnost, struka i akademska zajednica.
Večernji.ba: Pobrojiti sve donesene zakone u aktualnom mandatu Parlamenta Federacije BiH tražilo bi puno prostora i vremena. Možete li ih podijeliti po pojedinim oblastima te kroz tu podjelu na neki način opisati rad najvišeg zakonodavnog tijela u Federaciji BiH?
- Prije svega, proračune FBiH i financijske planove federalnih zavoda donosili smo na početku svake kalendarske godine. Tako je Dom naroda Parlamenta FBiH odigrao važnu ulogu u osiguranju fiskalne stabilnosti, omogućivši kontinuirano financiranje institucija, ali i socijalnog sustava, uz redovitu isplatu mirovina i socijalnih davanja. Donošenjem seta braniteljskih zakona uveli smo dodatne mehanizme zaštite braniteljskih kategorija omogućivši, uz ostalo, braniteljima da uz primanja po osnovi sudjelovanja u ratu ostvaruju dodatna primanja radom te tako poprave svoj i materijalni položaj svojih obitelji, uz psihološki učinak koji radni angažman donosi. U konačnici, osigurali smo i neometano funkcioniranje javnih službi. Osim troškovne proračunske funkcije, vodilo se računa i o razvojnoj dimenziji, s naglaskom na ravnomjeran razvoj. U tom kontekstu odlukama i zaključcima, koji su preduvjet za realiziranje brojnih investicijskih projekata i kreditnih aranžmana, Dom naroda osigurao je pravni temelj za investicije u vrijednosti od 1,08 milijardi eura, oko 2,1 milijardu KM, javnih sredstava. Osim što smo osigurali socijalnu i političku stabilnost, Dom naroda Parlamenta FBiH imao je izravnu ulogu i u pokretanju razvojnih i investicijskih ciklusa u Federaciji BiH. Tu je set energetskih zakona, zatim zakoni iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja, općenito iz oblasti rada i socijalne politike. Vlada je na kraju 2024. godine odlukom znatno povećala minimalnu plaću, koja treba biti jamac minimalnog materijalnog standarda radnika. Da bismo rasteretili gospodarstvo, smanjili smo doprinose izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, vodeći računa o ravnoteži između poreznog rasterećenja i fiskalne održivosti. Zakonom o dugu, zaduživanjima i jamstvima, a osobito Zakonom o fiskalizaciji novčanih transakcija, uvelike smo pokrenuli fiskalnu reformu u Federaciji kojom planiramo minimizirati poreznu utaju, kao i poreznu evaziju, odnosno minimizirati poroznost poreznog sustava i pozitivno utjecati na prihode od izravnih i neizravnih poreza, uključujući i realno dimenzioniranje makroekonomskih pokazatelja, osobito bruto domaćeg proizvoda.
Večernji.ba: U koje je sektore najviše investirano?
- Za projekte prometne infrastrukture osigurano je 577 milijuna eura ili 60% od ukupnih javnih sredstava. Najveći dio sredstava investiran je u koridor Vc, a dio sredstava u prometno uređenje u Sarajevskoj županiji. Pokrenut je i snažan investicijski ciklus u energetskom sektoru, ponajprije investicijama u obnovljive izvore energije. Za izgradnju objekata koji koriste energiju vjetra i sunca odobrena je snaga od 850 MW, uz investiranje 1,7 milijardi KM, od čega je 90% privatni kapital. Osim investicija, donošenjem novog zakonskog okvira napravljen je povijesni iskorak u “demokratizaciji” energetskog sektora, omogućivši sudjelovanje građana u proizvodnji i prodaji električne energije. Dom naroda, osim što je legitimirao navedene procese, svojom aktivnošću postao je institucionalni sudionik zelene tranzicije koja će u budućnosti donijeti višekratne koristi.
Večernji.ba: Na koje je segmente života i rada zakonodavna vlast u Federaciji BiH u proteklom razdoblju također imala značajnog utjecaja?
- Održivost mirovinskog sustava, skrb o umirovljenicima te socijalna davanja podignuti su na višu razinu. Donošenjem strategija, zakonskih i podzakonskih propisa u sektoru socijalne zaštite osigurana je zaštita djece i žena od nasilja u obitelji i drugih negativnih utjecaja. Donošenjem regulatornog, zaštitnog okvira i izmjenama Kaznenog zakona pooštravanjem sankcija u velikoj mjeri prevenirali smo asocijalna ponašanja koja, nažalost, ponekad okončaju i tragičnim posljedicama.
Večernji.ba: Sami ste spomenuli rast mirovina i socijalnih davanja. Koliko je taj rast usklađen s BDP-om i je li ovakva socijalna politika održiva?
- To je ključno pitanje o kojem vlast u Federaciji BiH mora voditi računa, dajući prednost održivosti sustava u odnosu na populizam. Nesporno je da se materijalni status umirovljenika morao poboljšati uz osiguranje zaštitnog mehanizama od visokih inflatornih utjecaja. Dom naroda posljednjim je izmjenama i dopunama Zakona o MIO usvojio novu formulu po kojoj će se automatizmom usklađivati mirovine, isključujući bilo kakav politički utjecaj na indeksaciju. Zakonodavna i izvršna vlast imaju obvezu poboljšati materijalni status umirovljenika, ali i imaju odgovornost prema drugim kategorijama stanovnika. Balansiran pristup u rješavanju ovog problema znači i politički odgovoran pristup rješavanju institucionalnih problema. Provedbom Zakona o fiskalizaciji novčanih transakcija u Federaciji BiH očekuje se povećanje poreznih prihoda, ali i makroekonomskih pokazatelja, pa i BDP-a. Smatram da će se udio rashoda mirovina u ukupnom realnom BDP-u, nakon provedbe Zakona o fiskalizaciji, zadržati na 10 do 11% realnog BDP-a. Smatram da izravnu vezu između rasta mirovina i realne snage gospodarstva s vremenom treba obnoviti kako teret financiranja ne bi pao na mlađe generacije.
Večernji.ba: Kako uskladiti rast mirovina s realnim sektorom i prihodima koje ostvaruje?
- Poreznim rasterećenjem gospodarstvenika i građana, zatim uvođenjem reda u financijsko poslovanje, poticanjem zapošljavanja uz zaštitu materijalnog statusa ranjivih kategorija stanovništva stvorit ćemo povoljan društveni ambijent. Ovakav regulatorni pristup odgovoran je pristup i u profesionalnom i u političkom smislu. Ova, izborna godina bit će izazovna za izaslanike i zastupnike, prednost moramo dati odlukama koje pozitivno utječu na održivost sustava u odnosu na odluke dnevnopolitičke naravi, odnosno koje bih nazvao “odlukama kratkog dometa”.
Koliko je stabilnost bila u fokusu rada Doma naroda Parlamenta FBiH?
- Dom naroda Parlamenta FBiH, uz sve nabrojene aktivnosti, unatoč često nestabilnom političkom okružju, ostao je ključni čimbenik političke, financijske i socijalne stabilnosti te institucionalnih razvojnih aktivnosti Federacije BiH. Uz pojačanu zakonodavnu aktivnost, rad Doma naroda u proteklom razdoblju obilježen je izraženim stabilizacijskim i razvojnim učinkom. U najkraćem, odgovornost, funkcionalnost i razvojna usmjerenost obilježja su aktualnog mandata Doma naroda Parlamenta FBiH, institucije koja je potvrdila ulogu zaštitnika ustavnosti, ali i važnog čimbenika ekonomskog razvoja Federacije BiH.
vecernji.,ba
