Proračun Federacije BiH za 2026. godinu, nakon usvajanja u Zastupničkom domu, potvrđen je i u Domu naroda Federalnog parlamenta, čime je Federacija dobila najveći proračun dosad, 8,9 milijardi KM, oko 650 milijuna KM više nego prošle godine. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović, gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne urednika i voditelja Dejana Perića, rekao je kako proračun sadrži stabilizirajuće financijske elemente, ali da je posebno izražen socijalni aspekt kroz planirane izdatke, uz razvojne i poticajne mjere.
Martinović je naveo kako su u proračun uključene i stavke povezane sa Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju, koji je također potvrđen u Domu naroda. Istaknuo je značaj poticaja u poljoprivredi, planiranje većih sredstava za razvoj cestovne infrastrukture i pomoć javnim poduzećima koja se brinu o toj infrastrukturi, kao i povećanje izdvajanja za braniteljsku populaciju. Naglasio je i da je za poziciju mirovina planirano dodatnih 4,2 milijarde KM, više nego prošle godine.
Socijalna izdvajanja i kapitalne investicije
Prema Martinovićevim navodima, planirani su izdaci za civilne žrtve rata i invalidsku populaciju u iznosu od 370 milijuna KM, dok je 320 milijuna KM rezervirano za socijalna izdvajanja za one koji imaju pravo na različite naknade po različitim osnovama. Za braniteljski dio, kako je rekao, povećan je iznos, oko 445 milijuna KM, a za poljoprivredu je planirano 190 milijuna KM.
Dodao je kako su inzistirali da se u proračunu nađu i izdaci za kapitalne investicije u županijama, odnosno kantonima: prvotno planiranih 200 milijuna KM smanjeno je amandmanom usvojenim u Zastupničkom domu za 10 posto, pa sada iznosi oko 180 milijuna KM. Za razvoj kapitalnih izdataka u općinama i gradovima planirano je 58 milijuna KM. Martinović je rekao da su investicijska, socijalna i poticajna komponenta objedinjene te da očekuju da će se proračun, prema planiranim projekcijama, u potpunosti moći izvršiti tijekom 2026. godine.
Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH
Fiskalizacija, rad Doma naroda i proračun HNŽ-a
Govoreći o Zakonu o fiskalizaciji financijskih transakcija, Martinović je rekao da je riječ o dugo najavljivanom zakonu koji je dio šireg seta zakona, pri čemu su dva već donesena i odnose se na doprinose. Naveo je kako su izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima znatno smanjene stope izdvajanja za uposlenike, dok realne procjene govore da u Federaciji BiH postoji mnogo sivog tržišta i onih koji nisu obuhvaćeni davanjima, a obavljaju platni promet. Kazao je da je granica podignuta na 10.000 KM te da će se svi s takvim prometom morati prijaviti, imati fiskalne uređaje i izdavati fiskalne račune, što bi, prema njegovim riječima, trebalo pooštriti financijsku disciplinu i dovesti do većih prihoda za federalnu, županijsku i općinsku vlast.
Osvrnuvši se na rad Doma naroda uoči posljednje godine mandata (izbori su u listopadu), Martinović je rekao da su se potrudili raspravljati o temama važnima za život u Federaciji BiH, da je usvojeno mnogo zakona, strategija i nacrta te da, dinamički gledano, nije bilo zastoja. Rad je ocijenio vrlo visokom ocjenom, uz napomenu da je uvijek bilo prostora da neke stvari budu ažurnije.
Kao član Kolegija Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, Martinović je govorio i o županijskom proračunu koji će se naći na dnevnom redu 29. siječnja. Rekao je da je nacrt već razmatran i dobio prolazno “zeleno svjetlo”, nakon čega je održan vid javne rasprave te je proračun izglasan na Vladi. Naveo je da je proračun “težak” oko 444 milijuna KM i da je, po njemu, najveći dosad u HNŽ-u, uz poticajnu komponentu i mjere za razvoj gospodarstva. Najavio je da će se poticaji gospodarskim subjektima ove godine provoditi drugim modelom, s fokusom na start-up obrte i one koji traže šansu na tržištu rada, posebno u zanatskim zanimanjima kojih nedostaje, kako bi dobili poticaj i “zamah” za ulazak na tržište.
Dodao je da su osigurana sredstva i za razvoj turističkih kapaciteta, kao i za poduzeća koja već funkcioniraju, kroz mehanizam financiranja odnosno sufinanciranja kamate ili otpisa kamate za subjekte koji podignu kredite. U proračunu su, kako je naveo, i klasične stavke koje se tiču zdravstva i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, sufinanciranje dva javna sveučilišta (Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić) te socijalna davanja. Martinović očekuje da bi proračun, kako je najavljeno, u četvrtak trebao biti usvojen kako bi županija dobila ključni financijski dokument i stabilno izvršila planirano u proračunskoj godini.
