× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • MCPBiH

 pasosbosanski.jpg

U razdoblju od 1996. do kraja 2025. godine državljanstva Bosne i Hercegovine (BiH) odrekle su se 102.318 osoba.

Prema podatcima Ministarstva civilnih poslova BiH, zabilježen je trend pada odricanja državljanstva BiH od 2022. godine pa do kraja 2025.

Najveći skok odricanja državljanstva naše zemlje zabilježen je 2003. godine, kada je ta brojka dostigla skoro 10.000 u samo jednoj godini.

Od 2008. do 2015. godine zabilježen je razdoblje stagnacije, kada se državljanstva godišnje odricalo u prosjeku 3.500 osoba. Zatim period od 2016. do 2019. donosi blagi skok, kada se državljanstva BiH odricalo više od 4.000 osoba.

Pregled po godinama možete pogledati u nastavku:

Godina 1996. - 6

Godina 1997. - 6

Godina 1998. - 13

Godina 1999. - 19

Godina 2000. - 63

Godina 2001. - 2.608

Godina 2002. - 8.346

Godina 2003. - 9.128

Godina 2004. - 7.057

Godina 2005. - 5.698

Godina 2006. - 4.739

Godina 2007. - 4.684

Godina 2008. - 3.509

Godina 2009. - 3.316

Godina 2010. - 3.606

Godina 2011. - 3.394

Godina 2012. - 3.514

Godina 2013. - 3.538

Godina 2014. - 3.519

Godina 2015. - 3.591

Godina 2016. - 4.441

Godina 2017. - 4.503

Godina 2018. - 4.493

Godina 2019. - 4.159

Godina 2020. - 3.168

Godina 2021. - 3.110

Godina 2022. - 2.622

Godina 2023. - 2.219

Godina 2024. - 1.669

Godina 2025. - 1.580.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Klix.ba su kazali da se najčešće radi o odricanju radi sticanja državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.

"U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu", kažu nam iz Ministarstva civilnih poslova.

Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom te građani koji stječu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.

Bitno je naglasiti da je Njemačka 2024. godine promijenila svoj zakon, koji je do tada nalagao odricanje od državljanstva matične države (non-EU) kao uslov za stjecanje državljanstva Njemačke. Taj novi zakon dopušta stjecanje njemačkog državljanstva bez obaveze odricanja od matičnog.

Međutim, i dalje postoji problem koji imaju građani koji su njemačko državljanstvo stekli prije lipnja 2024. godine i koji su se zbog toga odrekli državljanstva jer naš zakon ne dozvoljava da vrate bh. državljanstvo ukoliko se ne odreknu njemačkog.

Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut za Klix.ba kaže da je odmah po stupanju na dužnost, odnosno i prije usvajanja izmjena njemačkog zakona, naložio da se svima koji zatraže odricanje sugerira da sačekaju izmjene.

Veleposlanstvo i konzulati skoro da više i nemaju zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva.

"Ostaje, međutim, problem preko 100.000 naših ljudi koji su se u ranijim godinama odrekli bh. državljanstva kako bi stekli njemačko. Naš zakon im dozvoljava da vrate bh. državljanstvo samo pod uvjetom da se odreknu njemačkog, što će realno rijetko tko uraditi. U ekonomskom je i svakom drugom interesu BiH da ukloni tu nelogičnu odredbu iz svog zakona. Oko tog pitanja naša dijaspora u Njemačkoj ima jedinstven stav, bez obzira na nacionalnu, regionalnu ili bilo koju pripadnost", kaže Arnaut.

Kada je riječ o osobama koje su ostvarile pravo na bh. državljanstvo, iz Ministarstva civilnih poslova BiH nam je objašnjeno da imaju evidenciju za osobe koje stječu pravo po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu BiH.

Član 13.

(1) Sljedeće osobe imaju pravo da dobiju državljanstvo BiH na osnovu zahtjeva bez ispunjavanja uvjeta iz člana 9. stav (1) toč. b) i f)

a) emigranti koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu

b) prva i druga generacija potomaka osoba navedenih u stavu (1) koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu

(2) Bračni drug osobe navedene u stavu (1) ovog člana, ima pravo na stjecanje državljanstva BiH na osnovu molbe bez ispunjavanja zahtjeva iz člana 9. stav (1) točka b) ukoliko ispuni uvjete člana 10. toč. a) i b)

Od 1. siječnja 2025. godine do 31. prosinca 2025. godine po članu 13. državljanstvo BiH je dobilo 15 osoba.

Državljanstvo BiH u 2025. godini dobile su tri osobe iz Rusije, tri osobe iz Turske, dvije osobe iz Crne Gore, dvije osobe iz Hrvatske te po jedna osoba iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • MCPBiH

 pasosbosanski.jpg

U razdoblju od 1996. do kraja 2025. godine državljanstva Bosne i Hercegovine (BiH) odrekle su se 102.318 osoba.

Prema podatcima Ministarstva civilnih poslova BiH, zabilježen je trend pada odricanja državljanstva BiH od 2022. godine pa do kraja 2025.

Najveći skok odricanja državljanstva naše zemlje zabilježen je 2003. godine, kada je ta brojka dostigla skoro 10.000 u samo jednoj godini.

Od 2008. do 2015. godine zabilježen je razdoblje stagnacije, kada se državljanstva godišnje odricalo u prosjeku 3.500 osoba. Zatim period od 2016. do 2019. donosi blagi skok, kada se državljanstva BiH odricalo više od 4.000 osoba.

Pregled po godinama možete pogledati u nastavku:

Godina 1996. - 6

Godina 1997. - 6

Godina 1998. - 13

Godina 1999. - 19

Godina 2000. - 63

Godina 2001. - 2.608

Godina 2002. - 8.346

Godina 2003. - 9.128

Godina 2004. - 7.057

Godina 2005. - 5.698

Godina 2006. - 4.739

Godina 2007. - 4.684

Godina 2008. - 3.509

Godina 2009. - 3.316

Godina 2010. - 3.606

Godina 2011. - 3.394

Godina 2012. - 3.514

Godina 2013. - 3.538

Godina 2014. - 3.519

Godina 2015. - 3.591

Godina 2016. - 4.441

Godina 2017. - 4.503

Godina 2018. - 4.493

Godina 2019. - 4.159

Godina 2020. - 3.168

Godina 2021. - 3.110

Godina 2022. - 2.622

Godina 2023. - 2.219

Godina 2024. - 1.669

Godina 2025. - 1.580.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Klix.ba su kazali da se najčešće radi o odricanju radi sticanja državljanstva Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.

"U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu", kažu nam iz Ministarstva civilnih poslova.

Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom te građani koji stječu državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.

Bitno je naglasiti da je Njemačka 2024. godine promijenila svoj zakon, koji je do tada nalagao odricanje od državljanstva matične države (non-EU) kao uslov za stjecanje državljanstva Njemačke. Taj novi zakon dopušta stjecanje njemačkog državljanstva bez obaveze odricanja od matičnog.

Međutim, i dalje postoji problem koji imaju građani koji su njemačko državljanstvo stekli prije lipnja 2024. godine i koji su se zbog toga odrekli državljanstva jer naš zakon ne dozvoljava da vrate bh. državljanstvo ukoliko se ne odreknu njemačkog.

Veleposlanik Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut za Klix.ba kaže da je odmah po stupanju na dužnost, odnosno i prije usvajanja izmjena njemačkog zakona, naložio da se svima koji zatraže odricanje sugerira da sačekaju izmjene.

Veleposlanstvo i konzulati skoro da više i nemaju zahtjeva za odricanje od bh. državljanstva.

"Ostaje, međutim, problem preko 100.000 naših ljudi koji su se u ranijim godinama odrekli bh. državljanstva kako bi stekli njemačko. Naš zakon im dozvoljava da vrate bh. državljanstvo samo pod uvjetom da se odreknu njemačkog, što će realno rijetko tko uraditi. U ekonomskom je i svakom drugom interesu BiH da ukloni tu nelogičnu odredbu iz svog zakona. Oko tog pitanja naša dijaspora u Njemačkoj ima jedinstven stav, bez obzira na nacionalnu, regionalnu ili bilo koju pripadnost", kaže Arnaut.

Kada je riječ o osobama koje su ostvarile pravo na bh. državljanstvo, iz Ministarstva civilnih poslova BiH nam je objašnjeno da imaju evidenciju za osobe koje stječu pravo po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu BiH.

Član 13.

(1) Sljedeće osobe imaju pravo da dobiju državljanstvo BiH na osnovu zahtjeva bez ispunjavanja uvjeta iz člana 9. stav (1) toč. b) i f)

a) emigranti koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu

b) prva i druga generacija potomaka osoba navedenih u stavu (1) koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu

(2) Bračni drug osobe navedene u stavu (1) ovog člana, ima pravo na stjecanje državljanstva BiH na osnovu molbe bez ispunjavanja zahtjeva iz člana 9. stav (1) točka b) ukoliko ispuni uvjete člana 10. toč. a) i b)

Od 1. siječnja 2025. godine do 31. prosinca 2025. godine po članu 13. državljanstvo BiH je dobilo 15 osoba.

Državljanstvo BiH u 2025. godini dobile su tri osobe iz Rusije, tri osobe iz Turske, dvije osobe iz Crne Gore, dvije osobe iz Hrvatske te po jedna osoba iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Egipta, Austrije, Armenije i Luksemburga.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum