Politička perspektiva Bosne i Hercegovine u izbornoj 2026. godini, europski put zemlje te izazovi reforme Izbornog zakona bile su središnje teme emisije "Fokus" RTV Herceg-Bosne.

Urednik i voditelj Jurica Gudelj ugostio je Zdenka Ćosića, izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, i Tonina Piculu, zastupnika u Europskom parlamentu, koji su analizirali trenutačno stanje u zemlji i njezinu poziciju u Bruxellesu.

Izborna godina kao teret procesima

Govoreći o očekivanjima od 2026. godine, Zdenko Ćosić je upozorio kako činjenica da je riječ o izbornoj godini dodatno opterećuje političke procese. Osvrnuvši se na proteklu godinu koju su obilježili zastoji i političke krize, Ćosić je istaknuo kako se u izborno vrijeme retorika uobičajeno zaoštrava, što ne pridonosi procesu pomirenja koji je preduvjet za europski put.

"Ako pratimo ljude koji javno nastupaju, ne vidim nikakvog pomaka ka pomirenju i pozitivnoj klimi. Naprotiv, ta retorika priječi proces jer mnogi u javnom prostoru ne mogu govoriti o svojim programima bez optuživanja druge strane i kreiranja prošlosti onako kako bi oni htjeli," kazao je Ćosić, dodavši kako je u BiH lakše predviđati budućnost nego prošlost. Ipak, izrazio je optimizam vjerujući da takva klima dugoročno ne odgovara nikome te da europski put nema alternativu.

Tonino Picula je naglasio kako je BiH zemljopisno najzapadnija država kandidatkinja te da su vrata EU danas otvorenija nego prije pet ili šest godina, prvenstveno zbog geopolitičkih okolnosti, a manje zbog dobrih vijesti sa Zapadnog Balkana. Upozorio je da, dok zemlje poput Crne Gore i Albanije napreduju, BiH stagnira.

"BiH se prečesto blokira iznutra kada je riječ o njezinom europskom putu," ocijenio je Picula, dodavši da se apsorpcijski kapaciteti za proširenje traže u dramatičnim geopolitičkim okolnostima koje zahtijevaju i sigurnosno usklađivanje, a ne samo ekonomsko.

Unutarnje blokade i ustavno uređenje

Ćosić se osvrnuo na teze da je ustavno uređenje BiH prepreka za članstvo u EU, kategorički odbacivši takve tvrdnje. Pozvao se na nedavni susret s veleposlanikom EU u BiH Luigijem Sorecom, koji je potvrdio da konstitucija zemlje nije prepreka, već stvar dogovora, baš kao što i unutar EU postoje različita uređenja.

"Složena zemlja konstituirana voljom triju naroda temelj je ove države. Svaki pokušaj da se to mijenja doživljava neuspjeh," rekao je Ćosić, nazvavši napade na Ustavni sud i visokog predstavnika od strane određenih politika "gubljenjem razuma" kada propadaju njihovi unitaristički projekti.

Picula je potvrdio da politika "sjedenja na dvije stolice" više nije održiva. Usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU postaje ključan faktor napretka, pri čemu je jasno aludirao na nemogućnost istovremenog europskog puta i naklonosti Rusiji.

Legitimno predstavljanje nije etnička podjela

Nezaobilazna tema bila je i reforma Izbornog zakona. Ćosić je naglasio da se zahtjevi za legitimnim predstavljanjem često pogrešno etiketiraju kao etnička podjela, dok je zapravo riječ o poštivanju svrhe Doma naroda – zaštiti konstitutivnih naroda, gdje ne vrijedi pravilo "jedan čovjek, jedan glas".

"Predstavnik jednog naroda, ako svoj legitimitet crpi dominantno među pripadnicima drugog naroda, nije ustavan," kazao je Ćosić, referirajući se na izbor članova Predsjedništva. Dodao je kako hrvatska strana nudi rješenja za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava bez uvjetovanja, dok bošnjačka strana to pitanje koristi za političke manipulacije.

Picula je istaknuo kako u Bruxellesu postoji interes za stanje u BiH te institucionalno znanje o problemima. Kao primjer naveo je Belgiju, zemlju sa složenim sustavom sličnim BiH, te naglasio da bi dobar broj članica EU mogao razumjeti potrebu očuvanja postojećeg ustavno-pravnog poretka u BiH dok on traje.

Lekcije iz Belgije i Cipra

Uspoređujući različite modele, Ćosić je povukao paralelu između Belgije i Cipra. Dok je Belgija kroz reforme postala uspješna konsocijacijska država, Cipar je pokušajem pretvaranja konsocijacijskog društva u unitarno izazvao konflikt i podjelu.

"Umjesto da nam to bude primjer, kod nas još uvijek postoje iluzionisti koji misle da zbog brojnosti mogu uspostaviti političku supremaciju," upozorio je Ćosić, kritizirajući političare koji izjavljuju da "ne bi željeli živjeti u zemlji kao što je Belgija", čime pokazuju spremnost žrtvovati stabilnost radi unitarnih ciljeva.

Dayton i američka uloga

Govoreći o 30 godina Daytonskog sporazuma, Ćosić je ocijenio da je on opravdao svoju primarnu, mirovnu ulogu, te da su promjene moguće samo uz konsenzus.

Picula se složio da je Dayton zaustavio rat, ali je upozorio na krhkost institucija i nedostatak povjerenja, posebno istaknuvši nametanje hrvatskog člana Predsjedništva kao neodgovoran korak koji je akumulirao probleme. Osvrnuo se i na ulogu SAD-a, naglasivši da se američki fokus pomiče te da se Europa mora prilagoditi novoj geopolitičkoj realnosti.

"Američka administracija neće se do kraja povući, ali će njezin interes biti segmentiran," zaključio je Picula, upozorivši na mogućnost da se administracija Donalda Trumpa u određenim politikama konfrontira s Europskom unijom, što će od BiH zahtijevati pažljivu političku navigaciju.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: