Bosna i Hercegovina, 30 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, i dalje je nefunkcionalna država pod međunarodnom upravom.
Kako bi se došlo do funkcionalne BiH, te istodobno zaustavilo maligne unitarističke i separatističke politike, nužna je reorganizacija zemlje na načelima federalizma, kroz razgovore predstavnika triju konstitutivnih naroda i uz međunarodnu podršku.
Trideset godina nakon Daytona – nefunkcionalna država
Trideset godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je i dalje nefunkcionalna država pod međunarodnom upravom. Kako bi država postala funkcionalnom, nužno je pojednostaviti njezinu strukturu, ali uz poštivanje temeljnog načela Ustava BiH – načela konstitutivnosti naroda.
Politolog Danijel Vidović ističe da u BiH već postoje izgrađeni elementi federalizma. „U BiH već u dobroj mjeri imamo izgrađene elemente federalizma, iako BiH nije definirana kao federalna država, ali njezina struktura nam govori da je ona de facto federalna država“, navodi Vidović.
Novi zamah iz SAD-a i prijedlog tri entiteta
Novi zamah razmatranjima daljnje federalizacije BiH i uspostave funkcionalne države dala je nova američka administracija, što u posljednje vrijeme jasno artikulira Max Primorac, dužnosnik think-tanka Heritage Foundation.
„Ako imamo tri naroda, zašto ne imati i tri entiteta? Mislim da je značaj uzrok tomu i mržnja prema muslimanima u Europi. Kako bi Hrvati preživjeli u BiH, mislim da je jedino rješenje formirati tri entiteta. Hrvati su jedini istinski prozapadni orijentiran konstitutivni narod. Hrvati mogu biti sidro između Srba i Bošnjaka“, poručio je Primorac.
Čović: Otvoreno pitanje daljnje federalizacije
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović navodi kako, unatoč ranijim neuspjesima, i dalje ostaje otvoreno pitanje izgradnje funkcionalne BiH kroz daljnju federalizaciju.
„Samo je pitanje tko će pokrenuti taj proces i kako ga kontrolirati. Kad smo zadnji put čuli u Vijeću sigurnosti UN-a da trebaju zajedno sjesti predstavnici tri konstitutivna naroda i dogovoriti se, počelo je odmotavanje s malo više slobode“, kazao je Čović.
Bošnjačka politika i odbijanje federalizacije
I bošnjačka politika postala je svjesna da trenutna organizacija zemlje vodi sve dublje u nefunkcionalnost, iako i dalje odbija razgovarati o federalizaciji.
Predsjednik NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je: „Neka regionalizacija, možda prijedlog BK o četiri regije ili nešto drugo što bi moglo efektnije pretpostavke o upravljanju državom. No nikad neću sudjelovati u pričama o centralizaciji, secesiji ili trećem entitetu.“
Federalizam kao ustavni okvir
Dok su i separatizam i unitarizam protuustavne političke težnje, federalizam je u skladu s Ustavom BiH, s obzirom na to da je načelo konstitutivnosti temeljno načelo ustava, s kojim se trebaju uskladiti svi zakoni u zemlji. To je potvrdio i Ustavni sud BiH po apelaciji Alije Izetbegovića iz 2000. godine.
Vidović u tom kontekstu naglašava: „Imajući u vidu složenu strukturu BiH, federalizam se nameće kao jedno od ljekovitih rješenja za probleme koje imamo sada i koje smo naslijedili iz prošlosti.“
Unitarizam, separatizam i položaj Hrvata
Bošnjačke unitarističke političke težnje godinama potiču srpski separatizam, dok se istodobno pokušava Hrvate pretvoriti u građane drugog reda, što je, kako se navodi, sada prepoznato i u samoj Americi.
Primorac upozorava: „Hrvati su vrlo nezadovoljni jer ne mogu glasovati za vlastito političko vodstvo. Prijeti im opasnost gubitka veta u domovima naroda čime praktično postaju građanima drugog reda. Stoga sebi postavljaju pitanje: zašto bismo željeli biti dijelom takve države? Troentitetsko rješenje je najbolje za sva tri konstitutivna naroda. Ono bi stabiliziralo ovo područje i odsjeklo utjecaj Rusije i Kine te bi tada BiH bila znatno ozbiljniji kandidat za članstvo u EU pa čak i NATO-u.“
Vrijeme za ozbiljne razgovore
U cijeloj raspravi naglašava se važnost razlikovanja ustavnih od neustavnih modela reorganizacije BiH. Dragan Čović ističe kako su federalizam različitih oblika i konsocijacijski modeli teme o kojima treba razgovarati.
„Federalizam ovog ili onog oblika, različite konsocijacijske forme – sve su to modeli o kojima treba pričati, ali to je besmisleno u svakodnevnoj politici. Je li došlo vrijeme da se ponovno sjedne i tko će to organizirati? Ja mislim da jeste i da se priprema“, rekao je Čović.
Uređenje odnosa kao preduvjet budućnosti
Zaključno se ističe kako BiH ne može trajati kao propala država pod međunarodnom upravom, kakva je danas, nego je nužno do kraja urediti odnose među konstitutivnim narodima, kao zalog za svjetliju zajedničku budućnost.
