× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Video

NASLOVNE_ZA_WEB_lidija_i_dejo.jpg.jpeg

U povodu 30. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, u Europskom parlamentu u Bruxellesu održana je konferencija „30 GODINA NAKON DAYTONA: NAUČENE LEKCIJE – Preventivna diplomacija EU: Vježba (još ne) čini majstora“. S izravne veze za Dnevnik RTV Herceg-Bosne javila se predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara.

Bradara je na početku razgovora s urednikom i voditeljem Dejanom Perićem istaknula kako je konferencija imala dvostruki karakter; obilježavanje obljetnice Daytona te predstavljanje Zbornika radova posvećenog naučenim lekcijama nakon trideset godina.

„Prvi dio konferencije imali smo predstavljanje i u biti govore moje malenkosti, ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana, predsjednika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta; gospodina Davida McAllistera, zastupnice u EP Željane Zovko i još nekih njenih kolega. Govorili smo o trideset godina nakon Daytona i naučenim lekcijama, svatko iz svoje perspektive“, kazala je Bradara.

Dodala je kako je govorila u ime Hrvatskog narodnog sabora i hrvatskog naroda, naglašavajući presudnu ulogu Daytona u uspostavi mira, ali i važnost preventivne diplomacije.

U drugom dijelu skupa predstavljeni su radovi iz Zbornika, koje su pisali dužnosnici iz BiH, međunarodni stručnjaci te prijatelji Bosne i Hercegovine iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja. „Dvorana je bila poprilično puna. Zahvalna sam gospođi Zovko koja je organizirala izdavanje zbornika i njegovo predstavljanje baš u Europskom parlamentu, gdje Bosna i Hercegovina teži“, poručila je.

Govoreći o mogućim reformama Daytona, Bradara je istaknula stav predsjednika Odbora za vanjske poslove EP-a Davida McAllistera: „Reforme su most između Daytona i europske Bosne i Hercegovine.“ U tom smislu, naglasila je kako se napredak u BiH uvijek događao onda kada je postignut unutarnji dogovor.

„Kada god imamo dogovor u Bosni i Hercegovini, kada imamo unutarnji konsenzus oko nekih pitanja, Bosna i Hercegovina pokazuje značajan napredak“, rekla je Bradara, ističući kako EU već prepoznaje napore koje čine domaći dužnosnici.

„Pa naravno da Hrvati nisu ravnopravni u punom smislu riječi. To je ono o čemu sam ovdje govorila“, rekla je Bradara odgovarajući na pitanje jesu li Hrvati u BiH kao jedan od tri konstitutivna naroda ravnopravni.

Najavila je da budućnost Bosne i Hercegovine mora biti usmjerena prema modelima koji osiguravaju jednakopravnost konstitutivnih naroda.

„Bosna i Hercegovina mora postići unutarnji konsenzus oko pitanja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda. Većina govornika večeras govorila je o konsocijacijskom modelu, federalizmu i onom što mora biti budućnost Bosne i Hercegovine“, istaknula je.

Dodala je kako su upravo pitanja funkcionalnosti države, njenog unutarnjeg ustroja i prihvatljivog modela uređenja ključna za rješavanje unutarnjih problema i napredak na europskom putu.

„Moramo razgovarati o svom unutarnjem ustroju koji bi bio funkcionalniji i prihvatljiviji svima“, zaključila je Bradara u javljanju za Dnevnik RTV Herceg-Bosne iz Bruxellesa.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Video

NASLOVNE_ZA_WEB_lidija_i_dejo.jpg.jpeg

U povodu 30. obljetnice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, u Europskom parlamentu u Bruxellesu održana je konferencija „30 GODINA NAKON DAYTONA: NAUČENE LEKCIJE – Preventivna diplomacija EU: Vježba (još ne) čini majstora“. S izravne veze za Dnevnik RTV Herceg-Bosne javila se predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara.

Bradara je na početku razgovora s urednikom i voditeljem Dejanom Perićem istaknula kako je konferencija imala dvostruki karakter; obilježavanje obljetnice Daytona te predstavljanje Zbornika radova posvećenog naučenim lekcijama nakon trideset godina.

„Prvi dio konferencije imali smo predstavljanje i u biti govore moje malenkosti, ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana, predsjednika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta; gospodina Davida McAllistera, zastupnice u EP Željane Zovko i još nekih njenih kolega. Govorili smo o trideset godina nakon Daytona i naučenim lekcijama, svatko iz svoje perspektive“, kazala je Bradara.

Dodala je kako je govorila u ime Hrvatskog narodnog sabora i hrvatskog naroda, naglašavajući presudnu ulogu Daytona u uspostavi mira, ali i važnost preventivne diplomacije.

U drugom dijelu skupa predstavljeni su radovi iz Zbornika, koje su pisali dužnosnici iz BiH, međunarodni stručnjaci te prijatelji Bosne i Hercegovine iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih zemalja. „Dvorana je bila poprilično puna. Zahvalna sam gospođi Zovko koja je organizirala izdavanje zbornika i njegovo predstavljanje baš u Europskom parlamentu, gdje Bosna i Hercegovina teži“, poručila je.

Govoreći o mogućim reformama Daytona, Bradara je istaknula stav predsjednika Odbora za vanjske poslove EP-a Davida McAllistera: „Reforme su most između Daytona i europske Bosne i Hercegovine.“ U tom smislu, naglasila je kako se napredak u BiH uvijek događao onda kada je postignut unutarnji dogovor.

„Kada god imamo dogovor u Bosni i Hercegovini, kada imamo unutarnji konsenzus oko nekih pitanja, Bosna i Hercegovina pokazuje značajan napredak“, rekla je Bradara, ističući kako EU već prepoznaje napore koje čine domaći dužnosnici.

„Pa naravno da Hrvati nisu ravnopravni u punom smislu riječi. To je ono o čemu sam ovdje govorila“, rekla je Bradara odgovarajući na pitanje jesu li Hrvati u BiH kao jedan od tri konstitutivna naroda ravnopravni.

Najavila je da budućnost Bosne i Hercegovine mora biti usmjerena prema modelima koji osiguravaju jednakopravnost konstitutivnih naroda.

„Bosna i Hercegovina mora postići unutarnji konsenzus oko pitanja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda. Većina govornika večeras govorila je o konsocijacijskom modelu, federalizmu i onom što mora biti budućnost Bosne i Hercegovine“, istaknula je.

Dodala je kako su upravo pitanja funkcionalnosti države, njenog unutarnjeg ustroja i prihvatljivog modela uređenja ključna za rješavanje unutarnjih problema i napredak na europskom putu.

„Moramo razgovarati o svom unutarnjem ustroju koji bi bio funkcionalniji i prihvatljiviji svima“, zaključila je Bradara u javljanju za Dnevnik RTV Herceg-Bosne iz Bruxellesa.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku:

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum