Zastupnik u Europskom parlamentu i predsjedatelj Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom Davor Ivo Stier kazao je da nije nikakva tajna da je novi geopolitički trenutak, zbog kojeg je Europska unija ponovno stavila proširenje na dnevni red, nastao nakon ruske agresije na Ukrajinu.
– To sada treba iskoristiti. Zemlje zapadnog Balkana imaju priliku. Neke su je vrlo dobro iskoristile – rekao je Stier novinarima iz BiH koji borave u studijskom posjetu institucijama Europske unije u Bruxellesu.
Pohvalio je Albaniju koja je, kako je naveo, ostvarila ogroman napredak te prije nekoliko dana otvorila i posljednji klaster pregovaračkih poglavlja.
– U vrlo kratkom roku pokazala je da se može napredovati prilično brzo i na taj način svojim građanima poslala poruku da se trud isplati. Naravno, potrebno je mnogo rada, ali sve je to dostižno ako postoji politička volja i ako se ide mogućim tempom. Očito je moguć – kazao je Stier.
Izrazio je želju da sve zemlje zapadnog Balkana iskoriste ovu priliku, „a konkretno, kao šef Izaslanstva za BiH, najviše bi želio da to učini Bosna i Hercegovina“, javlja novinar Fene iz Bruxellesa.
Govoreći o ulozi glavnog pregovarača s EU, Stier je istaknuo da je riječ o točki preko koje će Europska unija, odnosno Europska komisija, u ime cijele EU pregovarati s BiH.
– Razumije se da ta osoba mora biti u vrlo uskoj suradnji s izvršnom vlašću, da mora znati što radi Vijeće ministara BiH i svaki resor. No isto tako je jasno da će se te reforme u jednom trenutku morati pretočiti u zakone. Stoga mora imati većinu, odnosno potporu i u Parlamentarnoj skupštini BiH – u oba doma – kako bi se reforme mogle provesti kroz zakonodavstvo – naglasio je Stier.
Kazao je da je važno da glavni pregovarač bude stručna osoba „koja poznaje materiju, koja može dobro predstavljati zemlju i jasno artikulirati stajališta“.
Dodao je da ta stajališta mora definirati Vijeće ministara, jer ono ima izvršnu funkciju, ali i da je nužna potpora Parlamentarne skupštine BiH.
– Ne mogu zamisliti da postoji glavni pregovarač koji ne bi komunicirao s Vijećem ministara. To jednostavno ne bi funkcioniralo. No jednako je jasno da, kada se određene stvari dogovore i trebaju pretočiti u zakone, mora postojati potrebna većina u PSBiH, u oba doma – rekao je Stier.
Govorio je i o Daytonskom mirovnom sporazumu, kazavši da je on zaustavio rat i uspostavio određenu arhitekturu koja vodi računa o ravnotežama unutar Bosne i Hercegovine – među konstitutivnim narodima i građanima.
Kako se zemlja bude pripremala i kretala prema članstvu, moguće su i nužne određene promjene.
– Promjena Izbornog zakona, ali ne samo to. Sve je jasno navedeno u 14 prioriteta koje je predstavila Europska komisija. No način na koji se te promjene provode mora biti u skladu s Ustavom, dakle s Daytonom, jer je Dayton donio taj Ustav – naglasio je Stier.
Dodao je da to ne znači da se ništa ne može mijenjati niti da je sustav trajno zadan, ali način provođenja reformi mora biti u skladu s postojećim ustavnim odredbama i s duhom Daytonskog sporazuma o unutarnjim ravnotežama u BiH.
– Nije dovoljno da se samo jedan politički akter zalaže za Europsku uniju ako ne postoji širi konsenzus. Međutim, taj konsenzus postoji. Naša istraživanja pokazuju da i među Bošnjacima, i među Srbima, i među Hrvatima, kao i među ostalim građanima u BiH, u oba entiteta, ogromna većina vidi budućnost BiH u EU – kazao je Stier.
Istaknuo je da taj društveni konsenzus postoji unatoč svim problemima.
Stoga, zaključio je, političke institucije trebaju to prepoznati, artikulirati i ubrzati put prema Europskoj uniji.
artinfo.ba
