Zastupnica u Europskom parlamentu, Željana Zovko, u razgovoru za Dnevnik RTV Herceg-Bosne ocijenila je kako Europska unija dobro poznaje stanje u Bosni i Hercegovini, ali i upozorila da se međunarodni predstavnici, a posebno britanska diplomacija, ne bi smjeli miješati u političke dogovore koji pripadaju izabranim domaćim akterima. Kazala je i da je Bosni i Hercegovini potrebna federalizacija i decentralizacija.

Posebno se osvrnula na ulogu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, navodeći da pokušava izbjegavati odgovornost za aktualnu krizu, te poručila kako je jedini izlaz iz političkog zastoja u dogovoru unutar koalicije koja je i formirala vlast.

Na Odboru Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) Zovko je upozorila europsku povjerenicu za proširenje Martu Kos da se počne baviti krizom u Bosni i Hercegovini. Referirajući se na upit je li Bruxelles uopće upoznat s onim što se događa ovdje u našoj zemlji, Zovko je odgovorila potvrdno istaknuvši i da je Izaslanstvo EU u BiH počelo raditi svoj posao.

"Obilaze čitavu Bosnu i Hercegovinu i pripremaju, koliko vidim, i odgovor Europske unije na ovu aktualnu krizu. Martu Kos sam upozorila da izravno i kao povjerenica treba otići i razgovarati sa svima onima koji su uključeni u krizu kako bi omogućila dijalog i izlazak iz ove aktualne krize", kazala je Zovko podsjetivši da je i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa bio u posjeti Bosni i Hercegovini.

Zovko dodaje i da je Costa bio izuzetno zadovoljan s pojašnjenima i upoznavanjem o aktualnoj političkoj situaciji u BiH od strane predsjedateljice Vijeća ministara BiH, Borjane Krišto.

"Konaković gurnuo BiH u avanturu"
Zovko je nedavno, u jednom od svojih istupa, prozvala i ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, za kojeg je, između ostalog, kazala da traži pomoć od neizabranog visokog predstavnika u rješavanju aktualne krize u Bosni i Hercegovini. On joj je odgovorio da su joj odgovarale Schmidtove odluke, naročito one koje je donio u izbornoj noći 2022. godine.

Zovko je podsjetila da je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BIH, Christian Schmid, sudjelovao na saslušanju pred Vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta (AFET), a potom se osvrnula i na Konakovića.

"Ono što sam rekla za predsjednika stranke Narod i pravda, koji u ovom trenutku obnaša dužnost ministra vanjskih poslova, je upozorenje da ne obmanjuje javnost i da ne može tražiti da neko tko nije izabran, misleći na činjenicu da on nije biran od naroda (Christian Schmid, visoki predstavnik, nap. a.), da sudjeluje u političkim pregovorima", kazala je Zovko pojasnivši da Schmidta itekako priznaje kao visokog predstavnika i s njim ima kontinuiran dijalog kao i da je s njim razgovarala i na saslušanju na AFET-u.

Međutim, gošća Dnevnika PLUS posebno je naglasila da OHR nije institucija kojoj se treba obratiti niti se treba obmanjivati javnost u tome tko može donijeti koalicijski sporazum s kojim se mogu mijenjati ministri.

- Znači gospodin Konaković vrlo dobro zna na što se odnosi je li neko biran ili nije biran, istaknula je Zovko u razgovoru s urednikom i voditeljem Tihomirom Šutalom..

Zovko je posebno naglasila i to da ne mogu veleposlanici niti međunarodni službenici raditi posao za koji su birani političari u Bosni i Hercegovini kao i predsjednici stranaka koji trebaju o tome odlučivati.

Gošća Dnevnika PLUS kaže i da Konaković vrlo dobro zna na što je ona mislila.

"To se apsolutno nije odnosilo na to priznajem li ja gospodina Schmidta ili ne priznajem kao visokog predstavnika. Ja ga itekako poštujem i on je i član CSU-a i ustvari Europske pučke stranke. Ja sam potpredsjednica kluba zastupnika Europske pučke stranke, ali on nije osoba na koju se može referirati neko koje je gurnuo zemlju u ovu avanturu kao što sam mu i rekla. Znači, gospodin Konaković je gurnuo samu koaliciju, samu državu BiH u trenutku kada su trebali otpočeti pregovore u jednu političku avanturu i sada traži način kako izaći iz nje. Jedini način ide preko političkih dogovora onih koji su koaliciju i napravili Znači, to nije adresa na koju se treba obraćati", istaknula je Zovko.

Polu ovisni položaj odgovora samo onima koji žive od krize
Voditelj misije EU u BiH, gospodin Luigi Soreca, prije par dana je izjavio kako je postupno ukidanje međunarodne supervizije nužno na europskom putu BiH.

Zovko smatra da je ukidanje OHR-a bilo oduvijek ključ i prvi i osnovni uvjet za prelazak u briselsku fazu odnosno za stvarno počinjanje pregovora s EU jer BiH, kako kaže Zovko, ne može misliti da će ozbiljno moći i pregovarati i ići ka tom europskom putu ako je i dalje u tom polusuverenom položaju.

- Ja vrlo dobro znam i kao veleposlanica BiH i u moje vrijeme je to bio jedan od glavnih uvjeta kako bi BiH bila shvaćena ozbiljno i od strane europskih dužnosnika i Komisije koji rade na tom putu i pomažu zemljama. Onima koji sudjeluju u ispunjavanju Acquisa (europska pravna stečevina, nap a. RTV HB) i koji znaju koliko je teško u ovim trenucima objasniti bilo što u BiH političarima koji su bili u stanju blokirati plan rasta od milijardu eura za zemlju koja je mogla sve te novce iskoristiti kako bi se gradilo, kako bi se putevi završavali, kako bi se jačala i administracija, otvarala nova radna mjesta. Mislim da je neobjašnjiva ta sama činjenica da u medijima ne vidimo ni optužbe niti pronalaženje krivca koji smatra da vlastima u BiH taj novac ne treba, da im ne treba EU, da im je ustvari taj polu ovisni položaj bitniji od svega, kazala je Zovko dodavši da takva situacija odgovara samo onima koji iznajmljuju stanove dužnosnicima međunarodne zajednice u BiH te onima koji žive od produciranja krize.

Britanska vanjska politika nema što tražiti na europskom putu BiH
Zovko je kazala da Bruxelles, odnosno EU, dobro poznaje situaciju u BiH. Međutim, neki analitičari smatraju, naročito nakon posjete ministra vanjskih poslova Velike Britanije BiH i sastankom s "dvije Trojke", onom koja dolazi iz Federacije BIH te onom iz Republike Srpske, da zapravo Britanci sada preuzimaju ključnu ulogu, onu koju je imao SAD u BiH posljednjih godina.

Na ovu tvrdnju Zovko se referirala napomenuvši da britanska vanjska politika nema što raditi s europskim putem BiH.

"Mi s Ujedinjenim Kraljevstvom imamo otvorena pitanja koja trebamo rješavati i koja rješavamo kao Europska unija. Ja sam i na saslušanju oko samih odnosa Ujedinjenog Kraljevstva s EU i naglasila pitanje zabrinutosti zbog čega se ministar vanjskih poslova Velike Britanije miješa u koalicijske pregovore i šalje zbunjujuće poruke. Velika Britanija je prije svega trebala potpisati sigurnosni okvir s kojom bi surađivala s Europskom unijom o ovakvim stvarima; razmjenu obavještajnih podataka i suradnju u vanjskopolitičkim odnosima. Mi imamo s njima i neriješeno pitanje kvota i ulova ribe. Imamo još uvijek probleme s trgovinom", kazala je Zovko te istaknula da nije njihovo da se miješaju ni u kakve koalicije.

Smatra da Britanci ovdje sebi traže neki prostor pošto još uvijek djeluju u okviru Vijeća za implementaciju mira (PIC).

"Zbog toga iznad svega govorim i tražim da se europska administracija snažnije angažira i da im kaže i pošalje poruku da im nije tu mjesto, jer je to prije svega pitanje za predstavnike EU koji imaju zemlju kandidatkinju s kojom trebaju što snažnije razgovarati, kako izaći iz ove aktualne krize i kako što prije BiH da ide ka Europskoj uniji", istaknula je Zovko.

Murphy je prošlost, BiH mora biti federalizirana i decentralizirana
Bivši američki veleposlanik u BiH, Michael Murphy, pisao je autorski tekst za jedan medij u našoj zemlji. Između ostaloga je poručio da je federalizacija trojanski konj za treći entitet.

Zovko je kazala da je vidjela taj članak.

- Gospodin Murphy je prošlost. Ja idem u Dayton kao predstavnica Europskog parlamenta i bit ću u službenom programu samog skupa (povodom 30 godina potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma). On će biti u nekim forumima koji su organizacijski potpomognuti od strane dijaspore. Politika koju on zagovarao u BiH je politika Bidenove administracije. Mi vidimo da je u SAD-u došla nova administracija koja je protiv centralizma Washingtona bila, i protiv intervencija u drugim zemljama koje je često znala raditi Bidenova administracija, uključujući gospodina Murphyja. To je jedan pristup potpuno suprotan onome što gospodin Trump i njegova administracija želi. Mi želimo poštovanje Daytonskog mirovnog sporazuma, ali prije svega europsku Bosnu i Hercegovinu s europskim principima koje prepoznaju Europski parlament, a to je federalizam koji će svim zajednicama i svim građanima ponuditi pravi način suživota i da se svi ostvare na onaj način na koji i trebaju, istaknula je Zovko.

Zovko je dodala da Bosna i Hercegovina mora biti decentralizirana i federalizirana gdje će svaka općina, svaki grad, i svaki čovjek, i svaka zajednica imati interesa da tu zemlju učini što prosperitetnijom i bogatijom.

Stari grad je talac "mafije"
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine organizira, povodom obilježavanja 20. obljetnice upisa područja Starog mosta, Starog grada Mostara na listu svjetske baštine UNESCO, drugu međunarodnu konferenciju pod nazivom Dijalog za budućnost. Zovko je istaknula da je žalosno to što ona nije pozvana na ovu konferenciju.

"Nisam ja pozvana, nisu pozvani oni koji su bili ključni za upis Starog mosta na listu svjetske baštine. Ali moja priča ostaje ispričana i ono što sam već jednom upozorila. Znači, ja ću se itekako zalagati i boriti da Stari most, stara jezgra grada bude ono zbog čega je upisano. To je da svi Hrvati i svi Srbi i svi ostali mogu sve ostvariti, da se poslovi mogu obavljati, da se mogu slobodno šetati i u stvari živjeti to zbog čega je Stari most upisan kao simbol pomirenja", kazala je Zovko.

Gošća Dnevnika PLUS kazala je da su trenutna događanja u mostarskom Sarom gradu u pukoj suprotnosti s onime za što se ona borila. Kaže da su protiv toga i svi oni koji sada monopoliziraju i drže za taoca Stari grad u Mostaru.

"Ta konferencija apsolutno nema nikakvog smisla dok se ne riješi to pitanje. Znači, i sama vaša televizija je bila napadnuta od mafije koja drži taj Stari grad taocem s nekim političarima koji u tome sudjeluju, koji im drže leđa", zaključila je Zovko.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: