ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Intervju za "FAZ"

 

grlic radman

Pod naslovom „Što Hrvatska očekuje od Christiana Schmidta“ ugledni njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je, iz pera svoga novinara Michaela Martensa iz Zagreba, intervju sa hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.

U uvodnom dijelu razgovora novinar FAZ-a navodi kako je političar CSU-a i bivši federalni ministar poljoprivrede Christian Schmidt u nedjelju preuzeo dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Pritom dodaje kako se Schmidtovi rad s posebnom pozornošću prati u Hrvatskoj, koja je ne samo jedina država članica EU -a s najduljom granicom s Bosnom i Hercegovinom, već i potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u toj zemlji 1995. godine.

U intervjuu za F.A.Z.  hrvatski ministar objašnjava što njegova zemlja očekuje od Schmidta te za koje ideje Nijemac ne može očekivati ​​podršku od Zagreba.

-Bosna i Hercegovina nije mjesto za eksperimente.  Ne govorim to samo kao hrvatski ministar vanjskih poslova, već i kao netko tko je rođen u Bosni i Hercegovini i čija obitelj dolazi iz BiH, objašnjava Grlić Radman na početku razgovora u kojem novinar upoznaje svoje čitatelje sa tzv. Bonskim ovlastima kojima su visokom predstavniku u BiH nakon završetka rata data ovlaštenja kojima može smijeniti izabrane političare, ali i dekretirati ili ukinuti zakone.

Bosanski muslimani žele jedinstvenu državu

Nakon što se Bonske ovlasti nisu koristili više od desetljeća, odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko uporabio ih je krajem srpnja kada je  proglasio zakon prema kojem se poricanje genocida u Bosni kažnjava zatvorom. Pritom novinar FAZ-a objašnjava kako je to bilo ciljano „na genocid u Srebrenici kada su vojnici bosanskih Srba 1995. ubili više od 7.000 bosanskih Muslimana“.

Grlić-Radman je oprezan u pogledu Inzkovog pristupa: „Prepoznavanje genocida u Srebrenici pitanje je vrijednosti. Ured visokog predstavnika ima pravo koristiti Bonske ovlasti, ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji je nespojiv s europskim ambicijama Bosne i Hercegovine, rekao je hrvatski ministar smatrajući kako „ne bi bilo rješenje dekretom nametnuti BiH umjetni ustavni model”.

Grlić Radman je time aludirao na nade nekih političara i publicista iz redova bosanskih muslimana (Bošnjaka) kako bi se BiH „mogla američkim i zapadnoeuropskim pritiskom pretvoriti u unitarnu državu“ u kojoj bi Bošnjaci, koji čine tek nešto manje od apsolutne većine stanovništva, imali glavnu riječ u upravljanju zemljom.

-Centralistički pristupi mogu dovesti do nestabilnosti u Bosni i Hercegovini. Tko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti da je dopušten samo zakon brojčano najjačeg konstitutivnog naroda, upitao je hrvatski ministar.

Usporedba s Njemačkom

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva približno jednaka dijela zemlje: Republike bosanskih Srba i Federacije Bosne i Hercegovine.  Bošnjaci su daleko najveća grupa stanovništva u Federaciji, ali postoje područja u njihovoj zemlji u kojima Hrvati čine većinu.  Po mišljenju hrvatskog ministra, postoje “određene snage koja vjeruju da bi mogle transformirati Federaciju u centralizirani i unitaristički bošnjački entitet”. Takvi napori bi ugrozili stabilnost zemlje, rekao je hrvatski ministar objašnjavajući kako Daytonski ugovor konačno predviđa Bosnu i Hercegovinu kao „demokraciju podudarnosti“ u kojoj Hrvati, Bošnjaci i Srbi, kao tri „konstitutivna naroda“ oblikuju politički proces kroz sustav proporcionalne zastupljenosti.

Hrvatski ministar, koji je ranije bio hrvatski veleposlanik u Berlinu, je rekao kako će se to načelo djelomično potkopava te da Zagreb već godinama primjećuje “otvorenu praksu” isključivanja Hrvata iz procesa političkog odlučivanja u BiH. To se događa jer dio Bošnjaka glasuju za jedinog navodno hrvatskog kandidata koji kasnije zastupa bošnjačke interese na izborima za tročlano državno predsjedništvo.

-Brojčana superiornost Bošnjaka znači da kandidat, kojeg zapravo podržava većina Hrvata, nema šanse u takvom izboru, naveo je ministar Grlić Radman koji je, kako bi objasnio stanje, napravio hipotetičku usporedbu s Njemačkom:

-Bilo bi to kao da u Njemačkoj postoji izborni zakon za izravan izbor Bundesrata, koji bavarskim biračima omogućuje glasovanje i za svoje kandidate i za one iz Berlina. To bi Bavarcima omogućilo, zbog njihove brojčane prednosti, da u Bundesrat izaberu i berlinske parlamentarce i one iz Bavarske. Tako bi političari koji bi bili izabrani u Bavarskoj sjedili u Bundesratu na stolicama predviđenim za one iz Berlina. Kada bi ti predstavnici u Berlinu agresivno provodili politiku za Bavarsku, kako bi se osjećali Berlinčani koji bi pritom bili posve isključeni iz političkog procesa?  Što bi to značilo za demokratsku koheziju Njemačke, upitao je hrvatski ministar navodeći kako se upravo to događa s Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

“Važno je da Hrvati sami biraju svoje predstavnike”

Bosanski Hrvati već godinama pozivaju na izbornu reformu.  Hrvatska se nije htjela miješati u detalje, uvjeravao je ministar, ali postoje realni prijedlozi u duhu načela Daytonskog ugovora.

Spomenuo je ideju krojenja izbornih okruga u Federaciji Bosne i Hercegovine kako Hrvati više ne bi riskirali da budu nadglasani na izborima za državno Predsjedništvo i za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Pritom se ne radi o stvaranju trećeg, hrvatskog, entiteta kako se često pretpostavlja već je „jedino važno da Hrvati u BiH biraju svoje predstavnike i da ne mogu biti nadglasani“ istaknuo je hrvatski ministar, prenosi Fenix magazin.de.

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2021 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17