• Pile

zeljana zovko parlament

Gotovo godinu dana nakon općih izbora, održanih 7. listopada 2018., još nije formirano Vijeće ministara (tamošnji pandan za vladu), nije formirana ni vlada u Federaciji BiH, a blokiran je i rad Parlamentarne skupštine. Sve tri strane – Bošnjaci, Srbi i Hrvati – pokušavaju ostvariti vlastite ciljeve što se odnose na način funkcioniranja države, a koji su u potpunoj suprotnosti, piše Tportal.

Najveća bošnjačka stranka, SDA Bakira Izetbegovića, blokira izbor predsjedajućeg Vijeća ministra, koji bi trebao doći iz reda srpskog naroda, odnosno SNSD-a Milorada Dodika, jer se ta stranka ne želi obvezati da će poslati Godišnji nacionalni plan (ANP) u NATO. Naravno, SDA želi da BiH postane članicom NATO-a, dok se SNSD protivi članstvu u toj vojnoj organizaciji. Imenovanje predsjedajućeg Vijeća ministara mora biti odobreno u Predsjedništvu BiH, u kojem većinu drže Šefik Džaferović (SDA), član iz reda bošnjačkog naroda, i Željko Komšić (DF), član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, koji tamo lako nadglasavaju Dodika, člana iz reda srpskog naroda, i traže da prvo pošalje plan u Bruxelles.

Zauzvrat, SNSD je blokirao rad državnog parlamenta koji gotovo ne zasjeda te je na čekanju život običnih građana koji ovisi o zakonima što se tamo donose. S druge strane HDZ Dragana Čovića ne želi formirati Vladu Federacije BiH jer prije toga želi da se dogovori promjena Izbornog zakona BiH, kojom bi se onemogućilo preglasavanje Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda, a što se najbolje ogleda u primjeru Željka Komšića koji je u Predsjedništvo izabran glasovima Bošnjaka.

Unatoč učestalim pozivima predstavnika međunarodne zajednice da što prije formiraju vlast, politički lideri vodećih stranaka ostaju neumoljivi i nepopustljivi.

Za to vrijeme Vijeće ministara u tehničkom mandatu već gotovo godinu dana vodi Denis Zvizdić, kadar SDA koji je, da politička bizarnost bude veća, ujedno predsjedajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Takva nakaradna situacija rezultat je nedovršenog formiranja vlasti nakon izbora u kompliciranom političkom sustavu BiH.

Dodatno ulje na vatru dolila je deklaracija SDA na stranačkom kongresu prošlog vikenda, u kojoj je između ostaloga kao krajnji cilj navedeno ponovno uspostavljanje Republike Bosne i Hercegovine.

Pod tim imenom država je prestala postojati 1995., nakon što je završen rat potpisivanjem mirovnog ugovora u Daytonu i kad je, shodno tome, donesen novi ustav. Sada se zemlja jednostavno zove – Bosna i Hercegovina. SDA je na tom kongresu naveo da će inzistirati na izmjenama ustava i preuređenju BiH koje bi vodilo uspostavi prijeratne republike BiH, ukidanju entiteta i županija. Iako SDA takve ciljeve već ima u svom programu, njihovo uobličavanje u deklaraciju izazvalo je gotovo histerične reakcije iz Republike Srpske i Srbije, odakle je premijerka Ana Brnabić poručila da je riječ o otvaranju Pandorine kutije. A time nisu sretni ni u područjima u kojima žive Hrvati u BiH, odakle su također kritizirali potez SDA.

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, kadar HDZ-a BiH, poručila je da je put centralizma koji je odabrala deklaracija SDA protivan riječi i duhu rezolucija Europskog parlamenta, koji se dvotrećinski izjasnio protiv centralizacije. Europski parlament predložio je srednji put između unitarnog koji traže Izetbegović, Komšić i Nikšić te onoga separatističkog, koji bi eventualno mogao tražiti Dodik, navela je Zovko. Europski parlament, istaknula je, u svojim rezolucijama predložio je federalizaciju na primjeru europskih modela, gdje su zaštićeni prava i volja svake zajednice. Belgijski, švicarski i slični modeli trebaju im biti uzor.

‘Ako gospoda Izetbegović, Komšić i Nikšić zaista žele civilno društvo po američkom modelu, jedan čovjek – jedan glas, onda im je bolje da predlože rješenje s tri građanske jedinice te da se pripreme za redistricting. To je praksa u SAD-u kako osigurati ravnopravnu zastupljenost te zaštitu manjina i etničkih zajednica’, poručila je hrvatska eurozastupnica za Tportal.

Iz Republike Srpske, Dodik je najavio da bi odgovor na deklaraciju kongresa SDA moglo biti ‘afirmiranje prava na samoopredjeljenje Srba’.

Konkretno, to bi značilo odcjepljenje RS-a od BiH. Zaprijetio je i da će posegnuti za stavljanjem izvan snage svih zakona kojima su od 1996. definirane politike i ovlasti različitih tijela vlasti na državnoj razini, uključujući jedinstvenu vojsku, Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA), Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) te prikupljanje prihoda od carina.

Ako se obistine sve najave, a akteri ustraju u svojoj tvrdoglavosti, BiH bi se zaista mogla naći u spirali blokada i opstrukcija iz koje možda godinama neće moći izaći, što će utjecati na dodatno osiromašivanje stanovništva i ubrzano iseljavanje koje se gotovo pretvorilo u egzodus.

Koliko političari iz BiH mogu biti ustrajni i uporni u blokadama sustava, govori slučaj Mostara, u kojem lokalni izbori nisu održani već 11 godina, nakon što je Ustavni sud poništio izborni zakon po kojem se dotad biralo, kao diskriminatoran po Hrvate. Ustavni sud naredio je strankama da se dogovore oko novog izbornog zakona, piše zagrebački Tportal./HMS/

0
0
0
s2sdefault

KALENDARBTN1OSMRTICE BTN1NATJECAJIPNT2

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17