"Ako ne volim Bakira i SDA jesam li zato društveno nepodobna osoba?" Ovim komentarom je kulminirao medijski rat općinskih odbora SDA i SDP-a, doduše zasad jednosmjeran jer SDP-ovci uglavnom šute ili se eventualno osvrću na svojim privatnim profilima.
Takav je bio i gore navedeni komentar, odnosno tweet, jedne privatne osobe koji je pak prenesen u jednu grupu na društvenim mrežama s namjernom da se vlasnik istog maksimalno diskreditira pa čak, sudeći po komentarima, i fizički napadne, protjera on, njegova šira i dalja obitelj.
U njegovu obranu, sve preko komentara i u svoje osobno ime staje Zaim Beriša, bivši vijećnik OV Kiseljak te predsjednik SDP u ovoj općini. Tu nastaje medijski cirkus kakav SDA itekako dobro zna režirati. Jedanaest portala prenosi njihovi priopćenje u kojemu Berišu pozivaju na red, optužuju za govor mržnje a njegovu stranku pozivaju da ga smijeni! Dežurni komentatori nisu gubili vrijeme te se sad Beriša protjeruje, proziva za izdaju itd....
Naime njegov komentar, kako je i sam priznao, jest bio krajnje nedopustiv i za isti se ispričao na svom profilu, no kako je kazao, iza riječi stoji ali se ograđuje od psovki, pogotovo što su iste bile upućene samo komentatorima na početku iznesenog komentara koji su se prethodno kako to obično biva, dotakli njega osobno odnosno njegove obitelji.
Kako doznajemo, u medijski linč se prethodno uključio i jedan hodža u Kiseljaku koji je pak za taj komentar, zanimljivo, doznao prije svih medija te ga javno podijelio s vjernicima tijekom džume.
Sve to ne bi bilo vrijedno spomena da SDA opet nije iskoristila ovu situaciju za obranu svih Bošnjaka koji se, kako kažu, pišu velikim B!
Prethodno su prozivali ostale vijećnike iz reda bošnjačkog naroda, njih trojicu, koji su ove godine konačno nazočili svečanoj sjednici Vijeća povodom Dana općine. U pismu usmjerenom njima, ali prvenstveno jednom od njih-tzv. komandantu, prethodno ih optužujući za izdaju Bošnjaka Kiseljaka podsjećajući na prolivenu krv, ljiljane,zastave i grbove, na kraju prijete Ustavnim sudom BiH. Sasvim je legitimno pravdu tražiti putem najviših pravnih institucija države ali, iste prethodno moraš i poštivati. Jer, isti taj sud je, po tužbi SDA, presudio u koristi Općine kazavši kako je Dan općine Kiseljak upravo na tzv. Ilindan odnosno 20. srpnja, konkretnije, kako su i Dan općine i Poslovnik kao i svi drugi dokumenti u skladu s Ustavom FBIH. No vijećnici SDA i ova stranka općenito to nikada nisu ispoštovali nego se kao uvrijeđeno dijete poprilično ljubomorno ponijeli nakon pozitivnih pomaka unutar Vijeća odnosno dogovora načelnika i spomenutih bošnjačkih vijećnika.
Sve je to i dalje legitimno no ne možemo se ne zapitati, u kakvom to Kiseljaku SDA Bošnjaci žele živjeti? Jer ukoliko svaki politički problem vrate u devedesete godine, kao što su u spomenutom pismu počeli nabrajati stratišta bošnjačkog naroda u Kiseljaku, napretka teško da će biti.
Napretka s takvim stavovima neće biti ni glede situacije u Vijeću koji je i dalje bez predsjedatelja a SDA vijećnici svim silama se trude da isti bude izabran iz reda neke druge stranke, premda dobro znaju kako sve stranke u Vijeću smatraju kako to mjesto pripada SDA. No, to bi bio pečat njihovoj "žrtvi" koju se tako silno trude naglasiti, između ostaloga i u posljednjem izdanju časopisa "Stav".
Tako Asmer Japaur, predsjednik Općinskog odbora SDA Kiseljak u tekstu naslova "Bošnjacima je zabranjeno raditi u nekim službama u našoj Općini " između ostaloga kaže:
„Bošnjaci su u Kiseljaku marginalizirani, čak bi se moglo reći da se nad Bošnjacima u Kiseljaku provodi jedna vrsta segregacije. Nema nijedne javne institucije kojoj je na čelu Bošnjak, nijednog upravnog ili nadzornog odbora u kojem Bošnjaci mogu odlučivati. Možemo kazati da nema čak ni neke važnije komisije u kojoj Bošnjaci odlučuju. Štaviše, izmjenama nekih dokumenata (poslovnika o radu, statuta…), uveden je paralelizam koji potpuno marginalizira prisustvo Bošnjaka u tim radnim tijelima.“
Kako je statistika u BiH uvijek varljiva,tako je i Japaur u intervjuu za stav, iznoseći pojedine brojke o nacionalnim strukturama uposlenih u javnoj upravi, neke podatke izostavio.
Prvo, u službi za financije radi jedna osoba bošnjačke nacionalnosti, suprotno iznesenom stavu u gore spomenutom intervjuu, i javno iznijeti stav kako je Bošnjacima zabranjeno raditi u pojedinim složbama je van pameti, pogotovo ako uzmete u obzir podatak da su na dvije od pet rukovodećih pozicija u Općini upravo Bošnjaci. U JP Vodovod i kanalizacija doo Kiseljak direktor je Hrvat dok su predsjednici Nadzornog i Odbora za reviziju, Bošnjaci. Odluke se ni u Domu zdravlja ne mogu donositi bez Bošnjaka jer su od pet članova Upravnog vijeća, dva Bošnjaka uključujući i predsjednika koji naravno ima veće ovlasti .
Kada je riječ o javnim sredstvima, na službenoj općinskoj stranici može se vidjeti raspodjela recimo Javnog poziva za projekte iz oblasti kulture i sporta u kojoj nitko nije zakinut a gdje je vijećnik SDA na čelu Povjerenstva kao i još pet drugih povjerenstava od njih ukupno 10. Kada bi se strogo držali činjenica, broj Bošnjaka u javnoj upravi vjerojatno ne bi potpuno odgovarao posljednjem popisu stanovništva, mada nije daleko, kao što ne odgovara ni broj Hrvata u mjestima gdje su oni u manjini.
No dok se brinu za Bošnjake, vijećnici SDA su se prethodno odlučili izboriti za svoje naknade, te trenutno putem suda potražuju neisplaćene iznose iz vremena kada nisu ni dolazili na sjednice.
artinfo.ba
