Predstavljanje knjige upotpunila je izložba portreta preminulih franjevaca
Nakon Busovače, knjiga „Biografije franjevaca fojničkog samostanskog područja (XV.-2022.), kojem pored Fojnice pripadaju i područja župa Brestovsko, Busovača, Bugojno te Uskoplje,. autora fra Janka Ljubosa i arhivistice Sandre Biletić, tiskana u nakladi Franjevačkog samostana Duha Svetoga u Fojnici, predstavljena je i u župi Rođenja Blažene Djevice Marije u Brestovskom pokraj Kiseljaka. Promociju je pratila i izložba portreta preminulih franjevaca, vizualni podsjetnik na fratre koji su svojih pastoralnim djelovanjem ostavili snažan pečat u svojoj redovničkog zajednici, ali i u katoličkom puku župa u kojima su bili na službi.
Među 241-jednim životopisom franjevaca fojničkog samostanskog područja koji su obrađeni na 580 stranica knjige, je i životopis fra Anđela Zvizdovića. Promotori knjige fra Emanuel Radić koji je u svome obraćanju podsjetio na povijest dolaska franjevaca u BiH koja počinje u 13. stoljeću dolaskom na područje Srebrenice po kojoj Frasnjevačka provincija Bosne Srebrene nosi ime, a zatim i fra Mirko Majdandžić, župnik u Brestovskom, posebno su se osvrnuli na događaj iz svibnja 1463. godine koji se odigrao na polju Milodraž koje pripada župi Brestovsko.
U pitanju je susret fra Anđela Zvizdovića sa sultanom Mehmedom el Fatihom koji je rezultirao predajom ahdname.
„Fra Anđela Zvizdovića povijest pamti najprije po događaju koji se dogodio na Milodražu u ovoj župi u kojoj predstavljamo knjigu s biografijama franjevaca fojničkog samostanskog područja sa samostanon u Fojnici koji je uz samostane u Kreševu i Kraljevoj Sutjesci među najzaslužnijim za očuvanje identiteta katolika u BiH. Ahdnama koju mu je uručio sultan kao jamstvo ispovjedanja vjere često je puta bila izigrana te se pokazalo se da je ona mrtvo slovo na papiru“, kazao je fra Emanuel Radić.
Fra Mirko Majdanžić osvrnuo se na pokušaje da se ahdnama predstavi kao preteća povelje o ljudskim pravima.
„S ljudskim pravima se rađamo, njih nam daje Bog ili Allah kako hoćete, a ne neki vladar koji ahdnamom jamči slobodu ispovijedanja vjere franjevcima pod uvjetom da budu pokorni, ali ne i vjernicima. Ono što zaslužuje divljenje je sam potez fra Anđela Zvizdovića koji sam i bez ičije zaštite, osim samoga Boga, izlazi pred velikog sultana. Danas bi u BiH svi bili sultani, a fra Anđeo nitko i to je problem“, kazao je uz ostalo fra Mirko Majdanžić.
Uz prisjećanje na susret franjevca i sultana na Milodražu, na promociji knjige s biografijama franjevaca fojnipkog samostanskog područja u šest stoljeća njihova djelovanja, poimenice su spomenuti neki od najpoznatijih franjevaca rodom iz župe Brestovsko, poput fra Tomislava Trogrlića Šituma i fra Marka Štekića. Prepričavale su i mnoge zgode koje su zapisali franjevci, a iznesen je i podatak što je to bilo od ključne važnosti da bi njihov broj godinama bio daleko najveći u Fojnici iz koje je u razdoljbu koje obrađuje knjiga bilo daleko najviše, 180 franjevaca. Iz Uskoplja ih je 24, iz Busovače 16, iz Bugojna 12 te iz Brestovskog 9. „Škola je glavni razlog zbog kojeg je u Fojnici bilo najviše franjevaca. Oni su se okupljali tamo gdje je bila škola“, pojasnio je fra Janko Ljubos jedan od autora knjige „Biografije franjevaca fojničkog samostanskog područja (XV.-2022.)“ . Na ispisinamim stranicama knjige autorima se posebno zahvalio fra Zdravko Dadić, provincijal FP Bosne Srebrene. „Ovu knjigu vidim kao oblik zahvalnosti franjevcima koji su činili dobro. Jer franjevci su dobri ljudi. A da nikad ne stare dokazuje i jedan od autora fra Janko Ljubos time što je vlastitu ideji o knjizi sam ostvario“, kazao je fra Zdravko Dadić, provincijal. Uz žitopise 241-og franjevca, autori fra Janko Ljubos i Sandra Biletić prikupili su i brojne zanimljive podatke o povijesti BiH i Katoličke crkve na ovim prostorima čiji su vjerni čuvari upravo franjevci. Među njima su i promjene koje su utjecale na brojnost franjevacva u pojedinima sredinama. Tako danas Iz Fojnice imamo samo jednog živućeg franjevca i svećenika, iz Bugojna 5, iz Brestovskog 6, iz Uskoplja 12 i iz Busovače 19.
Promociju knjige u Brestovskom, nastupom su upotpunili fra Mirko i njegovi tamburaši te ženski vokalni sastav Corona iz Sarajeva pod vodstvom Tijane Vignjević.
