× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Za kvantne eksperimente

 l_2a2a3fa58e7a0f51cecc3131adba2470.jpg

Američki znanstvenici John Clarke, Michel Devoret i John Martinis dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku za 2025. godinu, za "eksperimente koji su pokazali kvantnu fiziku na djelu", čime su otvorili put razvoju nove generacije digitalnih tehnologija.

- Osjećam se potpuno zatečeno. Naravno, nikada mi nije palo na pamet da bi ovo moglo biti osnova za Nobelovu nagradu - rekao je Clarke putem telefona na konferenciji za novinare Nobelovog povjerenstva u utorak, piše Reuters.

Kvantna mehanika je temeljno proučena na nivou izuzetno malih čestica - atoma i subatomskih jedinica, ali se često doživljava kao neobična i teško shvatljiva u poređenju s klasičnom fizikom i njenim makroskopskim zakonitostima.

Dobitnici su sredinom 1980-ih izveli eksperimente s elektronskim krugom napravljenim od superprovodnika, demonstrirajući da kvantna mehanika može utjecati i na svakodnevne objekte pod određenim uvjetima.

- Predivno je slaviti činjenicu da kvantna mehanika, stara više od jednog stoljeća, i dalje donosi nova iznenađenja. Istovremeno, ona je izuzetno korisna jer predstavlja temelj svih digitalnih tehnologija - izjavio je Olle Eriksson, predsjedatelj Nobelovog povjerenstva za fiziku.

Kvantna tehnologija već je sveprisutna - tranzistori u mikročipovima računara samo su jedan svakodnevni primjer.

- Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku otvorila je mogućnosti za razvoj nove generacije kvantnih tehnologija, uključujući kvantnu kriptografiju, kvantne računare i kvantne senzore - navodi se u priopćenju Kraljevske švedske akademije znanosti, koja dodjeljuje nagradu.

Kvantni računari koriste principe kvantne mehanike za izvođenje složenih proračuna, predviđanje ishoda i analizu podataka - zadatke za koje bi tradicionalnim računarima bile potrebne godine, pa čak i milenijumi.

Ova oblast se smatra potencijalno ključnom za rješavanje nekih od najvažnijih izazova čovječanstva, uključujući borbu protiv klimatskih promjena.

Ipak, suočava se s brojnim izazovima, poput poboljšanja preciznosti čipova, dok vremenski okviri za komercijalno održivu kvantnu tehnologiju ostaju predmet rasprava.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Za kvantne eksperimente

 l_2a2a3fa58e7a0f51cecc3131adba2470.jpg

Američki znanstvenici John Clarke, Michel Devoret i John Martinis dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku za 2025. godinu, za "eksperimente koji su pokazali kvantnu fiziku na djelu", čime su otvorili put razvoju nove generacije digitalnih tehnologija.

- Osjećam se potpuno zatečeno. Naravno, nikada mi nije palo na pamet da bi ovo moglo biti osnova za Nobelovu nagradu - rekao je Clarke putem telefona na konferenciji za novinare Nobelovog povjerenstva u utorak, piše Reuters.

Kvantna mehanika je temeljno proučena na nivou izuzetno malih čestica - atoma i subatomskih jedinica, ali se često doživljava kao neobična i teško shvatljiva u poređenju s klasičnom fizikom i njenim makroskopskim zakonitostima.

Dobitnici su sredinom 1980-ih izveli eksperimente s elektronskim krugom napravljenim od superprovodnika, demonstrirajući da kvantna mehanika može utjecati i na svakodnevne objekte pod određenim uvjetima.

- Predivno je slaviti činjenicu da kvantna mehanika, stara više od jednog stoljeća, i dalje donosi nova iznenađenja. Istovremeno, ona je izuzetno korisna jer predstavlja temelj svih digitalnih tehnologija - izjavio je Olle Eriksson, predsjedatelj Nobelovog povjerenstva za fiziku.

Kvantna tehnologija već je sveprisutna - tranzistori u mikročipovima računara samo su jedan svakodnevni primjer.

- Ovogodišnja Nobelova nagrada za fiziku otvorila je mogućnosti za razvoj nove generacije kvantnih tehnologija, uključujući kvantnu kriptografiju, kvantne računare i kvantne senzore - navodi se u priopćenju Kraljevske švedske akademije znanosti, koja dodjeljuje nagradu.

Kvantni računari koriste principe kvantne mehanike za izvođenje složenih proračuna, predviđanje ishoda i analizu podataka - zadatke za koje bi tradicionalnim računarima bile potrebne godine, pa čak i milenijumi.

Ova oblast se smatra potencijalno ključnom za rješavanje nekih od najvažnijih izazova čovječanstva, uključujući borbu protiv klimatskih promjena.

Ipak, suočava se s brojnim izazovima, poput poboljšanja preciznosti čipova, dok vremenski okviri za komercijalno održivu kvantnu tehnologiju ostaju predmet rasprava.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više