- 475. Romul Augustul je proglašen za cara Zapadnog rimskog carstva.

- 1517. Martin Luther u Wittenbergu je objavio 95 teza o trgovanju oprostima, o dogmama i uređenju Katoličke crkve. To je bio početak reformacije i tako je nastala evangelistička vjerska zajednica.

- 1517. Umro talijanski slikar fra Bartolomeo, jedan od posljednjih firentinskih renesansnih majstora.

- 1632. Rođen Johanes Vermer, jedan od najvećih nizozemskih majstora 17. stoljeća. Nepriznat i neshvaćen za života, dva stoljeća kasnije svrstan je među najveće umjetnike u povijesti slikarstva, a njegove slike dostigle su astronomske cijene.

- 1825. Rođen Eugen Kvaternik, hrvatski političar, pisac i revolucionar.

- 1848. Carske čete pod feldmaršalom Alfredom Windischgrätzom zauzele Beč, čime je ugušen osmomjesečni Bečki ustanak, tijekom kojeg je bila uspostavljena revolucionarna vlada.

- 1851. Na Cetinju umro crnogorski vladika i državnik Petar II Petrović Njegoš. Kao državnik postavio je temelje moderne crnogorske države, ustanovio izvršnu vlast i senat, organizirao sudove, uveo poreze.

- 1918. U atentatu ubijen bivši mađarski premijer grof Istvan Tisza, vođa reakcionarne Nacionalne stranke rada.

- 1918. Poražena Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu predala je u Puli Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca sve brodove, opremu i utvrđenja u Kotoru, Šibeniku, Rijeci, Puli i Trstu. Nova država dobila je 300 plovila, uključujući 12 bojnih brodova, 11 krstarica, 56 torpiljerki i 18 razarača. Sljedeće noći talijanski diverzanti su potopili bojni brod Viribus unitis, na kojem su poginuli prvi zapovjednik jugoslavenske mornarice, admiral Janko Vuković, i 350 mornara.

- 1925. Reza Kan preuzeo prijestolje Irana i osnovao dinastiju Pahlavi, koja je vladala tom zemljom do Islamske revolucije 1979.

- 1940. Pobjedom britanske avijacije završena je Bitka za Britaniju koju su Nijemci počeli u srpnju snažnim bombardiranjem i pomorskom blokadom Velike Britanije. Britanci su preuzeli zračnu kontrolu nad La Mancheom, a Nijemci su odustali od invazije na taj otok.

- 1952. SAD na Maršalskim otocima u Tihom oceanu izvele prvu probu hidrogenske bombe.

- 1954. U Zagrebu dogodila se jedna od najvećih tramvajskih nesreća u svijetu (Mirogojska tramvajska nesreća).

- 1956. Bombardiranjem egipatskih aerodroma, Britanija i Francuska su počele napad na Egipat, tijekom Sueske krize.

- 1971. U Švicarskoj na izborima za Nacionalno vijeće prvi put sudjelovale žene.

- 1984. Ispred rezidencije u New Delhiju ubijena Indira Gandhi, premijerka Indije. Ubojstvo su izvršili Siki ekstremisti, pripadnici njenog osobnog osiguranja.

- 1992. U Sarajevu osnovan PEN Centar Bosne i Hercegovine.

- 1993. Umro talijanski redatelj Federico Fellini, koji je pedesetih godina 20. stoljeća postao vodeće ime talijanskog i svjetskog filma. Jedan od najistaknutijih predstavnika talijanskog neorealizma. Dobitnik je tri Oscara.

- 2000. Ruska raketa u kojoj su se nalazili prvi stanovnici međunarodne svemirske stanice eksplodirala je u Kazahstanu.

- 2003. U Maleziji je nakon 22 godine izabran peti predsjednik vlade Abdulah Ahmad Badavi. On je na toj dužnosti zamijenio Mahatira Mohameda, koji je, s reputacijom najkontroverznijeg azijskog lidera, vladao tom zemljom jugoistočne Azije od 1981.

- 2010. Za predsjednicu Brazila izabrana Dilma Vana Rousseff, prva žena na toj dužnosti u povijesti te zemlje.

- 2011. Svjetska populacija dosegla brojku od sedam milijardi.

artinfo.ba