ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST

kresevo-bozicnaa

Kreševo je stari bosanski kraljevski grad u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Može se pohvaliti bogatom poviješću jer je riječ o gradu starijem i od Sarajeva. Osnovali su ga rudari koji su stoljećima na okolnim brdima kopali rude i metale, te su se bavili kovačkim radovima koji su bili poznati širom svijeta.

Piše: M. N./Klix.ba

"Ovdje više od 2.000 godina gore 'kovačke vatre' zahvaljujući rudarstvu i obradi metala. Od ruda se vadilo zlato, srebro, bakar, olovo, željezo, plavi kamen, arsen, barit i sl. Planine su prepune starih rudarskih radova i ima više od 100 jama", rekao je u razgovoru za Klix.ba Dalibor Sičanica iz Općine Kreševo.

U Povijesnom arhivu Dubrovnika pohranjena je povelja bosanskog kralja Stjepana Tomaša, datirana 12. 8. 1434. godine, u kojoj se prvi put spominje grad Kreševo. Povelja počinje riječima: "U kraljevskom gradu Kreševu...", što svjedoči o njegovom tadašnjem statusu.

Kreševo je bogato kulturnim znamenitostima i ima osam nacionalnih spomenika. Cijela gradska jezgra spada u tu znamenitost, a u njoj se nalazi 50-ak starih očuvanih kuća. Kod nekih su temelji stari između 300 i 400 godina. Karakterizira ih bijela boja, a pravljene su od jednostavnih materijala poput kamena, te ćerpića i drveta. Krovovi su bili pokriveni kaplanom, odnosno drvenim crijepom.

"Postoje dva tipa tih kuća, a to su stambene i stambeno-poslovne. Ranije je Kreševo bilo poznato po kovačkim alatima i u tim donjim prostorijama kuća su bile male radnje. Zahvaljujući rudarstvu i kovanju, alati i proizvodi iz Kreševa bili su poznati kroz povijest širom svijeta, a zapisi se mogu pratiti od Srednjeg vijeka", rekao je Sičanica.

U selo Vranci, koje pripada općini Kreševo, mnogi su bili specijalizirani za proizvodnju eksera i svaka kuća je imala kovačnice, a uz rijeku Kreševo ih je bio veliki broj. U Srednjem vijeku, a i kasnije, karavani sa 300-400 konja natovarenih kovačkim proizvodima išli su do Dubrovnika, Beograda, Stambola i drugih mjesta.

"U Kreševu se nalazi i jedan od tri najznačajnija franjevačka samostana u BiH koji je napravljen krajem 13. stoljeća. Franjevci u Kreševu nisu nikada prekidali rad. Crkva je gorjela nekoliko puta, a ova je napravljena 1963. godine. U samostanu je i Spomen-soba fra Grgi Martiću u kojoj se nalaze njegovi originalni predmeti, poput otomana i fotelja koje je kupio od Omer-paše Latasa. Bio je jedna od značajnih figura tog doba, bio je pismen i znao je nekoliko stranih jezika. Bio je to narodski čovjek i omiljen u svim strukturama", kazao je Sičanica.

Njegov utjecaj vidi se i danas u Kreševu. Glavni trg nosi njegovo ime, tu je i Fondacija Fra Grga Martić, ulica, te brojne druge stvari koje su mu posvećene. Fra Grga Martić pokopan je u kreševskom groblju Ogradje, a postoji i njegov spomenik.

Ono što se posebno čuva u ovom srednjobosanskom gradiću su tri nekropole stećaka te Rimski most u Vrancima, koji je najstariji sačuvani građevinski objekat. Ostaci kraljevskog grada nalaze se iznad Franjevačkog samostana. Opasani su bedemom, pa se čitav prostor naziva i Bedem. Na rubu ostataka srednjovjekovnog grada je 1996. godine podignuta kapela u spomen na posljednju bosansku kraljicu Katarinu Kosaču.

"Kreševo ima predivnu prirodu koja fascinira turiste. Nalazi se u brdsko-planinskom kraju i sastoji se od 27 naseljenih mjesta i centra. Brda i planine okolo su do 1.800 metara nadmorske visine. Pokrenuli smo i turistički ured koji u saradnji s udruženjima ima bogatu ponudu", rekao je Sičanica.

Kreševo danas, prema neslužbenim podacima, ima 5.667 stanovnika. Ljudi u njemu su naučili raditi rukama i spada u proizvodna mjesta u kojem ćete vidjeti vrlo malo trgovina i radnji. Stanovnici ističu kako je to mjesto poštovanja, rada i života, jer su od nastanka odvojeni od svih puteva. Ovdje se dolazi "maksuz". Ljudi su miroljubivi i radišni te slave sve praznike zajedno, tako na jednom kraju imate crkvu, na drugom kraju džamiju, a ljudi zajedno izlaze, druže se, slave i žive u miru.

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2021 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17