Govor mržnje dolazi zbog nedostatka odgoja, obrazovanja i argumenata u raspravi - kazao je Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru (SUM) na okruglom stolu "Govor mržnje u medijima u BiH" koji je u srijedu održan na Filozofskom fakultetu tog sveučilišta.

Istaknuo je kako je posljedica korištenja govora mržnje velika emotivna praznina te da ljudi korištenjem teških riječi prikrivaju neznanje.

- Teškim riječima prikrivaju se kompleksi niže vrijednosti koji su rezultat neizgrađenosti, neobrazovanosti i nerada na sebi. Iz ljudi izlazi frustracija zbog nemoći. Jedini recept za svakog pojedinca koji širi mržnju je da krene raditi na sebi – smatra rektor Tomić.

Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže i predavač na SUM-u ocijenio je kako osobama koje šire mržnju nedostaje hrabrosti.

- Istraživanja pokazuju da smo hrabriji kada treba nešto napisati nego izgovoriti. Govor mržnje ima za cilj ocrniti, obezvrijediti i zastrašiti ili ušutkati određenu skupinu ljudi. Na svima nama je odgovornost da budemo čuvari društvenoga mira – naglasio je on.

Pritom je podsjetio kako je Republika Hrvatska u listopadu 2021. godine donijela Zakon o elektroničkim medijima, gdje se problem korisničkih komentara regulira obveznom registracijom, dok će odgovorni za komentare snositi posljedice ako krše zakon.

- U Bosni i Hercegovini postoji zakonski okvir definiran Aneksom IV Općeg okvirnog sporazuma (Daytonski mirovni sporazum) koji postavlja određene uvjete u kojima se preuzimaju odredbe iz međunarodnih dokumenata, prije svega Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava – ustvrdio je Ilija Musa, zamjenik ravnatelja Federalne novinske agencije (FENA) i profesor Sveučilišta u Mostaru.

Ističe kako ta konvencija postavlja standard na kojemu se može voditi računa o tome koji sadržaji su prihvatljivi u javnoj komunikaciji.

Musa smatra kako je problem u kaznenom zakonodavstvu u kojemu govor mržnje kao takav nije definiran, za razliku od zemalja u susjedstvu.

Osvrnuo se, također, na Izborni zakon koji regulira govor mržnje prilikom izbornih kampanja, ali i na Regulatornu agenciju za komunikacije koja nema okvir koji uređuje djelovanje portala, nego samo audio-vizualnih medija, ali koja može reagirati kada mediji prekrše kodekse.

Sudionici su imali priliku čuti i iskustva iz prve ruke, odnosno od predstavnika medija koji su govorili o odgovornostima javne riječi.

Valentina Rupčić, zamjenica glavnog urednika Večernjeg lista BiH istaknula je kako je govor mržnje u praksi itekako rasprostranjen, naglašavajući da se pri tome novinari i urednici često susreću s raznim prijetnjama.

- Razvojem online medija ova toksična pojava dobila je priliku raširiti se u društvu znatno brže nego što je to bilo za vrijeme tradicionalnih medija - ocijenila je Rupčić.

Na okruglom stolu također su sudjelovali Đorđe Obradović, profesor Sveučilišta u Dubrovniku i Mostaru, Jurica Gudelj, glavni urednik portala Dnevnik.ba i Ivona Čarapina Zovko, profesorica na mostarskom sveučilištu.

Okrugli stol "Govor mržnje u medijima u BiH" organizirali su Studij novinarstva i Studij odnosa s javnošću Filozofskog fakulteta SUM-a.

Za kraj, organizatori su poručili kako je cilj bio potaći raspravu o prepoznavanju govora mržnje, uloge medija u navedenom procesu, te odgovornosti pojedinaca koji putem korisničkih objava govorom mržnje kontaminiraju medijske sadržaje.

Notra.ba