Foto: Ilustracija
U narodu često spomenuta uzrečica „nužda zakon mijenja“, mnogo puta se pokazala i dokazala kao točna. Tako smo danas svjedoci, u ovoj nesretnoj pandemiji, kako vlast svakodnevno donosi nove naredbe, odluke, instrukcije i koješta koji su nerijetko u suprotnosti sa zakonima, Ustavom ali i sami sobom.
Isto tako je bilo i u dalekoj prošlosti, odnosno davne 1618. godine kada je na ovima našim krajevima zavladala pandemija kuge! Ukuženi krajevi, smrt na svakom koraku, jad i čemer. Lijek ne postoji, o vakcini se još nije ni razmišljalo. Protiv kuge bori se narod, vjerske zajednice, a i sama vlast, onako, sukladno svom znanju i mogućnostima. Uglavnom bezuspješno.
Pored već spomenute kuge, moralo se živjeti, trgovati, poslovati, pa na koncu konca i vršiti bogoslužje, sukladno svojim vjerskim uvjerenjima, i svatko na svoj način. Tu se crkvena vlast fojničkog samostana nađe u problemima, kako vršiti službu Božju poštujući zemaljske zakone i vlasti Osmanskog carstva, Kanonskog prava katoličke Crkve, i najvažnije, ovih novih pandemijskih mjera! Tu se fojnički fratri koji su pastorizirali i naše kiseljačke krajeve nađoše u nevolji, kako odgovoriti potrebnim mjerama s jedne strane, te udovoljiti osmanskoj vlasti s druge, koja ih je čvrsto vezala zakonima. Naime, misa se isključivo mogla držati u crkvi i nigdje drugo!
Napraviše fratri dopis, ljeta gospodnjeg 1618. godine, prema vršitelju dužnosti Mehmed agi, te zatražiše tezkeru ili dozvolu da svetu misu vrše pod otvorenim nebom, a sve to u skladu sa pandemijskim mjerama, a kako bi održali socijalnu distancu međ' tadašnjim vjernicima. Zahtjev uputiše 22.kolovoza 1618. prema tadašnjim vlastima. Odgovor dobiše jako brzo, tj. za tjedan dana, sve u skladu sa upravno pravnim rokovima onog vremena, koji su i za današnje standarde bili jako ekspeditivni.Na istom papiru na kom je zahtjev napisan, samo sa druge strane (vjerojatno vođeni načelom ekonomičnosti), ispisan je odgovora na isti, odnosno data je tezkera:
„Ovaj zapis dozvole predali smo nevjerničkim redovnicima samostana u predgrađu (varoš) mjestašca Fojnica, tako da bi oni s obzirom na izbijanje kuge, (mogli premjestiti) održavanje svojih molitvi, u skladu sa njihovim nevaljalim obredima, iz crkve na otvoren prostor, ukoliko smatraju prikladnim neko mjesto u blizini mjestašca, tako da bi tamo održavali svoju molitvu u skladu s njihovim nevaljalim obredima.“
„Nitko (ih) ne smije sprječavati“
Sluga ponizni Mehmed-aga
Zapisano u prvoj dekadi čašćenog mjeseca Ramazana, godine 1027. ( po hidžri, odgovara razdoblju od 31. kolovoza 1618. god.)
izd
Nije poznato koliko su ove mjere dale rezultata, ali se pouzdano zna da je kuga iz navedenog perioda odnijela mnoge ljudske živote diljem tadašnje Bosne i Europe.
Originalan dokument ove dozvole i danas se čuva u fojničkom samostanu pod rednim brojem 1566.
Milan Tuzlak/artinfo.ba
