ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
2.veljače

svijećnica.jpg

 

Blagdan Prikazanja Gospodnjeg, ili u narodu Svijećnice, je od davnina bio spomendan na dan kada su Isusovi roditelji, Marija i Josip, po prvi put donijeli u Hram u Jeruzalemu, koji se častio kao mjesto Božjeg prikazanja, a starac Šimun ga pozdravio kao svjetlo na prosvjetljenje naroda. To piše u Lukinom evanđelju. 

To je Gospodnji blagdan, ubraja se u vrijeme kroz godinu. Vjernici se na taj dan okupljaju u crkvi, a u rukama nose svijeće koje se uz pjevanje zapale. Nakon pozdrava i molitve blagoslova kreće se po svečanom običaju, po kojem je ovaj blagdan i dobio ime Svijećnica.

U Jeruzalemu se početkom petog stoljeća ovaj blagdan slavio kao i Uskrs, a u 6.stoljeću bio je zapovjedni. Nekad se slavio 40 dana iza Bogojavljenja,a kada je kao blagdan Isusova rođenja uveden Božić 25.prosinca, Prikazanje Gospodinovo slavi se 2.veljače. Procesija sa svijećama spominje se od petog stoljeća, a blagoslov istih uveden je nakon 10.stoljeća.

Na Istoku je izvorni naziv ovog blagdana bio blagdan Susreta Gospodnjeg, prema evanđelju u kojem se kaže da Mesija dolazi u svoj hram i susreće izabrane predstavnike naroda Starog Zavjeta, starca Šimuna i proročicu Anu, koja je istodobno simbol svih naših majki, bakâ, tetâ koje tako lijepo maloj djeci uspiju usaditi ljubav prema Isusu i Mariji. Na Zapadu je on s vremenom postao Marijin blagdan pod nazivom Purificatio s. Mariae (Marijino čišćenje), jer se prema židovskom zakonu (Lev 12) morao svaki koji je došao u dodir s krvlju obredno očistiti, pa tako i majka nakon rođenja djeteta. Tek se nakon liturgijske reforme, koja je provedena 1960. godine, blagdanu vraća staro značenje pod nazivom Prikazanje Gospodnje. Time se on povezuje sa simbolikom svjetla, potiče na razmišljanje o Isusu kao osporavanom znaku oko kojega će se dijeliti i opredjeljivati ljudi. Nadalje, on upućuje na preispitivanje odnosa kršćana prema narodu Starog Zavjeta prema položaju kojeg stariji ljudi imaju u zajednici.

Blagoslov svijeća i procesija sa svijećama vrše se na početku misnog bogoslužja, kako je naznačeno u Rimskom misalu (str. 472-474). Boja misnog ruha je bijela, a danas je u crkvenom kalendaru i crveno slovo. 


artinfo.ba

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2021 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17