Kiseljak

keske kis mirjana

Domaća pšenica, piletina i sol tri su sastojka od kojih se pripravlja ovo tradicionalno, zdravo božićno jelo

      Skoro da nema katoličke obitelji u Središnjoj Bosni koja za božićne blagdane ne priprema keške, jednostavno, ukusno ali i iznimno zdravo jelo koje se pripremalo od davnina, pa  i u vrijeme kada nije bilo hladnjaka. Moglo je stajati danima, a prije konzumiranja trebalo ga je samo ugrijati.  Iako je keške po sastavu jednostavno i pravi se od samo tri sastojka, pšenice, domaće piletine i soli, za skuhati keške potrebno je nekoliko sati, pšenica se priprema kroz godinu, odmah po vršidbi ove žitarice, a za puninu okusa neophodno je iz domaćeg kokošinjca žrtvovati najdeblju kokoš.

 

keske-tanjur.jpg

Nekoliko Kiseljačanki, Mirjana Barbić, Zorka Slišković, Slavka Drmač i Nada Oroz pristale su s nama podijeliti  recept i pojasniti kako se priprema keške.  „Odmah nakon vršidbe pšenice, prokuha se pšenica od koje planirate praviti keške. Ja pšenicu prokuham u velikoj posudi pošto se u mojoj obitelji ovo jelo rado konzumira cijelu godinu, a za Božić ipak najviše. Nema Božića bez kešketa“, počinje priču u pripremama namirnica za pripravu kešketa koje počinju od podizanja žita iz polja Slavka Drmač. Nakon što se pšenica za keške prokuha, pojasnila nam je, nekoliko se dana suši na suncu, a sljedeće odredište je vodenica. „Sva sreća mi u ovom kraju još imamo vodenice, mlinove na vodu u kojima se pšenica za keške ne melje već samo se malo lomi zrno, odvaja onaj njezin omot“, pojasnila nam je daljnji proces pripreme pšenice za keške Mirjana Barbić, inače vlasnica mlina u fojničkom naselju Šćitovo. Nakon što pšenica prođe kroz vodenicu poput njezine, čuva se na suhom i hladnom do trenutka kada počinje kuhanje kešketa.  Drugi sastojak o kojem ovisu punina okusa je domaća kokoš. „Poželjno je da koka bude što starija i deblja jer masnoća kokoške daje puninu okusa jelu“, pojasnila nam je nada Oroz dok njezin suprug Miro Ozor u šali dobacuje kako pijetao ili oroz nije pogodan za keške jer nije masan poput kokoške. Dakle, za ukusno keške treba žrtvovati najdeblju i najstariju kokoš iz kokošinjca. Izreci „stara koka, dobra juha“ naše kuharice dodaju i „stara i masna koka, ukusno keške“. Kada su pšenica i kokoš spremne, nekoliko sati kuhanja  dijeli nas od ukusnog jela koje je neizostavno na božićnoj trpezi. „Pšenica se prije kuhanja potapa na nekoliko sati u hladnoj vodi. Kokoš se kuha par sati kako bi se meso s lakoćom odvojilo od kostiju. Dok se u pilećem temeljcu kuha pšenica, meso se odvaja od kosti, usitnjava i tek desetak minuta prije završetka kuhanja jela pomiješaju se pšenica i meso. Sol se dodaje prije same konzumacije“, ispričala nam je Zorka Slišković posljednju i najzahtjevniju fazu pripreme kešketa.

IMG_5297.jpg

„Ovo je jelo izuzetno zdravo jer se priprema od domaćih namirnica, pšenice i piletine, a njegova konzumacija pomaže organizmu oporaviti se od teške hrane koja se jede za Božić“, pojašnjavaju nam Mirjana, Slavka, Nada i Zorka zašto je keške i danas popularno među obiljem božićne hrane. „Dok nije bilo hladnjaka keške je također bilo popularno ali zbog svojeg roka trajanja. Ne bi se pokvarilo danima, a prije konzumacije trebalo ga je samo ugrijati“, pojasnila nam je razlog zbog kojeg je keške u davna vremena bilo najdugovječnije božićno jelo. Prema pričanju naših sugovornica, momci su u vremena dok su i same bile djevojke, od Božića do Nove godine obilazili kuće i zagledali djevojke. Tom bi ih se prilikom najčešće častilo upravo kešketom te su po ovom jelu dobili naziv „kešketari“.

Nada-Oroz,-Slavka-i-Mirjana.jpg

 

 

AP/artinfo.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Kiseljak

keske kis mirjana

Domaća pšenica, piletina i sol tri su sastojka od kojih se pripravlja ovo tradicionalno, zdravo božićno jelo

      Skoro da nema katoličke obitelji u Središnjoj Bosni koja za božićne blagdane ne priprema keške, jednostavno, ukusno ali i iznimno zdravo jelo koje se pripremalo od davnina, pa  i u vrijeme kada nije bilo hladnjaka. Moglo je stajati danima, a prije konzumiranja trebalo ga je samo ugrijati.  Iako je keške po sastavu jednostavno i pravi se od samo tri sastojka, pšenice, domaće piletine i soli, za skuhati keške potrebno je nekoliko sati, pšenica se priprema kroz godinu, odmah po vršidbi ove žitarice, a za puninu okusa neophodno je iz domaćeg kokošinjca žrtvovati najdeblju kokoš.

 

keske-tanjur.jpg

Nekoliko Kiseljačanki, Mirjana Barbić, Zorka Slišković, Slavka Drmač i Nada Oroz pristale su s nama podijeliti  recept i pojasniti kako se priprema keške.  „Odmah nakon vršidbe pšenice, prokuha se pšenica od koje planirate praviti keške. Ja pšenicu prokuham u velikoj posudi pošto se u mojoj obitelji ovo jelo rado konzumira cijelu godinu, a za Božić ipak najviše. Nema Božića bez kešketa“, počinje priču u pripremama namirnica za pripravu kešketa koje počinju od podizanja žita iz polja Slavka Drmač. Nakon što se pšenica za keške prokuha, pojasnila nam je, nekoliko se dana suši na suncu, a sljedeće odredište je vodenica. „Sva sreća mi u ovom kraju još imamo vodenice, mlinove na vodu u kojima se pšenica za keške ne melje već samo se malo lomi zrno, odvaja onaj njezin omot“, pojasnila nam je daljnji proces pripreme pšenice za keške Mirjana Barbić, inače vlasnica mlina u fojničkom naselju Šćitovo. Nakon što pšenica prođe kroz vodenicu poput njezine, čuva se na suhom i hladnom do trenutka kada počinje kuhanje kešketa.  Drugi sastojak o kojem ovisu punina okusa je domaća kokoš. „Poželjno je da koka bude što starija i deblja jer masnoća kokoške daje puninu okusa jelu“, pojasnila nam je nada Oroz dok njezin suprug Miro Ozor u šali dobacuje kako pijetao ili oroz nije pogodan za keške jer nije masan poput kokoške. Dakle, za ukusno keške treba žrtvovati najdeblju i najstariju kokoš iz kokošinjca. Izreci „stara koka, dobra juha“ naše kuharice dodaju i „stara i masna koka, ukusno keške“. Kada su pšenica i kokoš spremne, nekoliko sati kuhanja  dijeli nas od ukusnog jela koje je neizostavno na božićnoj trpezi. „Pšenica se prije kuhanja potapa na nekoliko sati u hladnoj vodi. Kokoš se kuha par sati kako bi se meso s lakoćom odvojilo od kostiju. Dok se u pilećem temeljcu kuha pšenica, meso se odvaja od kosti, usitnjava i tek desetak minuta prije završetka kuhanja jela pomiješaju se pšenica i meso. Sol se dodaje prije same konzumacije“, ispričala nam je Zorka Slišković posljednju i najzahtjevniju fazu pripreme kešketa.

IMG_5297.jpg

„Ovo je jelo izuzetno zdravo jer se priprema od domaćih namirnica, pšenice i piletine, a njegova konzumacija pomaže organizmu oporaviti se od teške hrane koja se jede za Božić“, pojašnjavaju nam Mirjana, Slavka, Nada i Zorka zašto je keške i danas popularno među obiljem božićne hrane. „Dok nije bilo hladnjaka keške je također bilo popularno ali zbog svojeg roka trajanja. Ne bi se pokvarilo danima, a prije konzumacije trebalo ga je samo ugrijati“, pojasnila nam je razlog zbog kojeg je keške u davna vremena bilo najdugovječnije božićno jelo. Prema pričanju naših sugovornica, momci su u vremena dok su i same bile djevojke, od Božića do Nove godine obilazili kuće i zagledali djevojke. Tom bi ih se prilikom najčešće častilo upravo kešketom te su po ovom jelu dobili naziv „kešketari“.

Nada-Oroz,-Slavka-i-Mirjana.jpg

 

 

AP/artinfo.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17