Poslovni partneri i prijatelji Miroslav i Goran od najboljih sorti iz Hercegovine i Posavine u svojoj vinariji u Kiseljaku prave vrhunska vina
Kiseljačanima kao i žiteljima okolnih mjesta koji žele uživati u vrhunskoj kapljici vina, bez obzira na vrstu koja im odgovara, posljednjih šest godina omiljena destinacija je podrum vinarija Miroslava Raguza i Gorana Pejčinovića u Kiseljaku. Za Miroslava, informatičara čiji je posao razvoj i prodaja softverskih sustava, i trgovca tekstilnim proizvoda Gorana, proizvodnja vina je strast koja se razvila iz ljubavi prema kvalitetnim vinima. A da bi ih proizveli, biraju samo najbolje sorte grožđa, od Hercegovine do Posavine, za koju kaže da je potencijal vina u uzgoju grožđa, koji se tek razvija. „Mi smo vinari, a ne vinogradari. Dakle, ne uzgajamo grožđe već ga odabiremo na terenu. Poput vrhunskih kuhara koji ujutro krenu u nabavku najboljih namirnica za svoje specijalitete, tako i ja već u srpnju počinjem sa obilaskom svih ozbiljnih vinograda u BiH izabiranjem najboljih položaja, a nakon nabavke cijeli proces je u našim rukama, od fermentacije do konačnog proizvoda koji mora biti izvrstan jer na ništa manje ne pristajemo“, kaže Goran Pejčinović, koji nam je pobrojao vrste najpoznatijih vina koje sa svojim partnerom Miroslavom proizvodi u svojoj maloj vinariji u Kiseljaku, od žilavke, Chardonnaya, Sauvignon blanca, Merlota, Cabernet Saubignona, syraha. Goran Pejčinović je, inače zadužen za kompletnu tehnologiju pravljenja vina.
Prednost u proizvodnji se daje kvaliteti, a ne kvantitet proizvedenih butelja koje će vrlo lako pronaći put do potrošača. Ukoliko ostavi poneku bocu, pretvara je u konjak po francuskoj recepturi. Za francusko tržište u Žepču se proizvode hrastova barik burad. Miroslav Raguz nabavio ih je i za njihov podrum, a priča i po čemu su ova burad posebna.
„Ne može svaki hrast biti barik, samo onaj koji raste u posebnim uvjetima, na škrtoj zemlji. Barik je inače mjera od 225 litara, ali i mjera za kvalitetu jer u njemu vino poprima te posebne karamel i vanilija note, te ubrzano sazrijeva“, prenosi nam Miroslav dio svojeg bogatog znanja o vinima. Svi koji poznaju ovog Kiseljačanina, koji je život u glavnom gradu BiH odlučio zamijeniti životom na obiteljskom imanju u Kiseljaku i nimalo ne žali zbog toga, znaju da se ne upušta ni u kakav posao bez zavidnog znanja i cilja postići savršenstvo. „Svi koji kušaju ova vina, a ujutro ih zaboli glava, neće morati platiti vino, a ako je što ostalo, mogu vratiti“ u šali nam kaže Miroslav. Za posjeta njegovoj vinariji kušala sam tri vrste, a glavobilji ni traga. Nakon prihvaćanja među potrošačima, partneri Miroslav i Goran svoju malu proizvodnju vina ovih dana legaliziraju nakon čega kreću s prodajom. Projektu su dali naziv „Bosanska boutique vinarija“.
Miroslav Raguz na pitanje otkud vinarija u Kiseljaku i je li to nešto potpuno novo na ovim prostorima, kaže da je tradicija proizvodnje i kušanja vina oduvijek bila vezana za srednjovjekovnu Bosansku državu, te su kroz povijest spominjane i vinske regije ne samo u Hercegovini već i Kaknju, Travniku, Doboju, Žepču, Posavini. „Vino se oduvijek pilo na ovim prostorima, to jest prije dolaska Turaka i njihovog donošenja procesa destilacije alkohola i rakija, vino je bilo jedino piće koje se pilo, ne samo na dvorovima, nego i među srednjim staležom“, dio je povijesnih spoznaja o vinu do kojih je istražujući proizvodnju i povijest konzumacije vina došao Raguz. I na kraju jedna zanimljivost o njegovu prezimenu. Naime, obitelj mu korijene vuče iz Hercegovine, od Raguža. „Prelazeći preko Ivana izgubili smo kvačicu u prezimenu, ali ne i osjećaj za dobro vino“, kaže nam Raguz čija mala vinarija u Kiseljaku uzima najbolje iz hercegovačkih i posavskih vinograda, te grožđe u vlastitoj proizvodnji u Kiseljaku, pretvara u vrhunska vina, a neke od najboljih sorti čuvaju u barik buradima iz Žepča čiji je dio umjesto u francuskim, završio u njegovu podrumu u Kiseljaku.
AP/artinfo.ba
