Ako nemate ideje gdje za naredni vikend sa obitelji ili samostalno predstavljam vam jednu o kojoj ćete ljudima pričati danima. Safari tura na Kruge, u Livnu, gdje zapravo možete vidjeti divlje konje postala je prava turistička atrakcija. Putem društvenih mreža pronaći ćete mnoštvo ponuda upravo za ovu lokaciju. Ja sam se odlučila za agenciju Continental Adventure (IG @wildhorses.continental) koju vodi Marin Mamuza.   Agencija koju sam odabrala cijelu turu radi džipovima. Osim Kruga nude u sklopu ture, bez dodatnih plaćanja, još nekoliko značajnih lokacija na području Livna.

 Tura se dogovara prema terminima. Moj je bio ujutro u 9 sati. Po dolasku na dogovorenu lokaciju u Livnu rasporedili smo se po vozilima i krenuli u avanturu.

DUMAN

Prva stanica bila je ispod kraških strmih stijena Crvenice na lokaciji poznatijoj kao Duman. O nazivu Duman se ne zna mnogo a smatra se kako potječe od turske riječi „duman“ koja znači dim ili magla. U ovom slučaju misli se na dim od kapljica vode odnosno vodene zavjese. S druge strane riječ „duman“ postoji i u staroslavenskom jeziku a znači kotlina.

Po dolasku na ovu lokaciju dočekat će vas stari, kameni, osmanski most iz 17. stoljeća.

Ako pogled podignete prema izvoru Bistrice, pa na vrh brda Bašajkovac vidjet ćete jednu od pet kula. Naime, riječ je o Starom gradu ili Bistričkom gradu. Nemojte pokušavati otići gore sami jer kako kažu nije sigurno. Za Bistrički grad Livnjaci se nadaju kako će netko od vlasti prepoznati važnost te obnoviti makar jednu kulu koja još uvijek tu stoji.

Ovo mjesto nazivaju i kolijevkom života na području Livna a tu izvire i Bistrica doslovno iz pećine, čista i hladna kao žilet.  Pronaći ćete i stari mlin koji je još uvijek u funkciji. Kako sam saznala postoji turistički plan za tu lokaciju koji je lokalna investicija kako bi u budućnosti ovo mjesto bilo turistički u potpunosti prepoznato. Vjerujem kako niste znali da samo na par metara dalje se nalazi mjesto gdje je pjesnik Ivan Goran Kovačić završio jedno od najvećih djela svjetske proturatne književnosti, poemu Jama.

KRUGE

Nakon ljepote Dumana uputili smo se prema Krugama. U podnožju planine Cincar, na Krugama, dijelu koji pripada središnjem planinskom lancu Dinarida, živi nekoliko stotina divljih konja. Oni su tu još od kraja 60tih, početka 70tih godina prošlog stoljeća. Nekada davno ovdje su ljudi živjeli a konji su im pomagali u svakodnevnim poslovima na poljima. Vrijeme mehanizacije učinilo je svoje, a konji su izgubili svoju svrhu. Mještani su imali dvije opcije: ubiti ih i pojesti ili prepustiti same sebi. Velika većina odabrala je pustiti ih na slobodu. Kažu kako je nemoguće naći među njima čistokrvne konje s obzirom koliko je godina prošlo.

Kako bi preživjeli znaju preći dnevno i po nekoliko desetina kilometara, a postoji nekoliko prirodnih pojilišta o kojima ljubitelji ovih divnih životinja redovito brinu. Zanimljivo je kako nisu geografski ograničeni a nikada nisu otišli sa ovog područja. Vjeruje se da je razlog preglednost koju imaju u slučaju opasnosti napada od vukova. Konje ćete zimi sresti na Kupresu jer su u potrazi za hranom pa im dobro dođe i sol na cesti. Zato vozite oprezno na dionici Kupres – Livno, ne smo zimi nego tijekom cijele godine.
Moja preporuka je da ne idete sami na ovu lokaciju jer ćete satima lutati tražeći konje. Ukoliko je jako vruće oni se sakriju ili su na određenim lokacijama koje su poznate lokalcima. Žive u krdima od 20 do 25 konja. Tek kada su ih pustili na slobodu bilo ih je oko 200 do 300. Danas se vjeruje kako ih ima 700 do 900, a neki kažu i preko tisuću. Postoji inicijativa da ih se na neki način zaštiti ali zvanično ništa još nije pokrenuto.
Mi smo pronašli nekoliko krda i zaista je divno ih vidjeti u ovom okruženju. Kada se nađete u blizini njih nemojte praviti nagle pokrete, a ni prilaziti im sa leđa. Dovoljno će biti da stanete na jedno mjesto u njihovoj blizini a oni će sami prići vama. Vjerujem kako ćete uživati u prizoru i njihovoj ljepoti.

Jedna od lokacija koju smo posjetili je i vidikovac sa kojeg se pruža ispred vas Glamočko polje, a lijevo se nalazi Livanjsko. Ovo nemojte propustiti jer zaista vrijedi trpiti vjetar od kojeg imate osjećaj kako će vas svaki tren odnijeti. Ispod vidikovca se nalazi i šuma u koju nikako ne smijete. Naime, još uvijek je minirana od posljednjeg rata. Za mene je ova lokacija i osobno značajna jer baš ovdje je nastradao moj otac.  Vidjet ćete na visoravni mjerne stanice koje su tu kako bi redovito izvještavale o stanju vjetra. Naime, plan je tu staviti vjetrenjače. Livnjaci kažu kako se nadaju da se to neće dogoditi upravo jer je to mjesto gdje obitavaju divlji konji. Ovdje će te pronaći još po neku štalu koja se koristi, te nekoliko kuća u kojima i daas ljudi žive.

LIVANJSKI SIR

Kruge međutim nisu poznate samo po divljim konjima. Autohtoni livanjski sir počeo se proizvoditi krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Vjeruje se kako je recept donio jedan mještanin sela Guber. Isti je navodno ukrao u Švicarskoj gdje je radio u jednoj mljekari te proizvodnju započeo ovdje. Za ovu priču nema pisanih dokaza.

Zvanični izvori kažu kako se sir počeo proizvoditi zahvaljujući francuskom agronomu Cyprianu Jailletu koji je u Livno došao 1900. godine na zahtjev Austrougarske monarhije. Njegov zadatak je bio upravljanje poljoprivrednom stanicom (sirana) u kojoj se između ostalog proizvodio i sir. Ta sirana je prerađivala uglavnom ovčje mlijeko iz okolnih sela. Proizvodili su sireve poput trappista, liptauera i drugih koji su bili jako kvalitetni zbog autohtonih ovaca tzv.pramenki , pasmine čuvene inače i po vuni. Jaillet je eksperimentirao i zahvaljujući njegovom znanju nastao je Livanjski sir. Danas se sir pravi uglavnom miješanjem kravljeg i ovčjeg mlijeka a od tadašnjih sirana danas su ostali doslovno zidovi. Sir se inače proizvodi od kraja svibnja pa do listopada. Za samo 1kg sira treba 12-13 l mlijeka. Sir kada je u potpunosti zreo može se koristiti kao permezan.
Vrijeme je brzo prolazilo te smo krenuli natrag ka polaznoj točki. Iako sam vidjela i čula skoro pa sve ipak se planiram vratiti ovdje.

Vrijeme trajanja ture: 3 sata
Cijena : zavisi od agencije do agencije (moja je koštala 50KM)

Osim navedenih lokacija u Livnu se ima i mnogo toga drugog za vidjeti. Ja sam se željela okupati pa sam produžila dalje do Mandek jezera i na plažu Marinovac.

MANDEK JEZERO

Mandek jezero ili Val kako ga neki zovu je umjetno jezero u blizini sela Podhum, ispod zapadnih obronaka planine Tušnice. Jezero je napravljeno 70tih godina. Ako u navigaciju upišete „Mandek jezero“ odvest će vas u selo Miši i ništa od jezera. Preporuka, ako idete iz pravca Livna pratite navigaciju sve dok sa svoje lijeve strane ne budete vidjeli jezero, tada usporite. Jezero se vidi jer je skoro uz cestu. Ugledat ćete malu plavu tablu sa natpisom jezera i makadamski put prema dolje. Automobilom možete doći skroz do jezera ili ga ostaviti kod table a vi pješice prošetati.

Jezero se puni iz potoka/rječice Mandek dok se sva akumulirana voda koristi kako za lokalni vodovod tako i za proizvodnju električne energije u HE Orlovac u RH. Lokalci kažu da država dobiva mizerne novce uzmu li u obzir koliko se proizvede električne energije. Voda je više puta ispitivana i procijenjena je kao jako kvalitetna.

Ako ste ribolovci onda je ovdje raj za vas. Naime, jezero je bogato ribom poput pastrve, klijena, drlje, oštrulja, podbile i sl.. Preko ljeta Mandek postaje omiljeno kupalište lokalnog stanovništva. Lijevo od brane (plavi most) nalazi se plaža.

PLAŽA MARINOVAC

Duga pješčana plaža, okupana suncem, mir i tišina. Ne, nisam bila negdje na moru u susjednoj nam RH a ni na nekoj egzotičnoj lokaciji u svijetu. I dalje sam u Bosni i Hercegovini. Ako se vozite iz Livna prema graničnom prijelazu Kamensko, pređite na drugu stranu jezera preko velikog mosta i vozite nekih 15-20 minuta. S desne strane vidjet ćete tablu za Plažu Marinovac, skrenite i vozite. Nekih 300 m zadnjeg dijela puta je malo lošiji ali ništa strašno, ostalo je asfalt. Upišete li u navigaciju „Plaža Marinovac“ odvest će vas ravno na lokaciju.

Plaža Marinovac se nalazi na Buškom jezeru i mislim kako je jedna od top slabo iskorištenih potencijala turizma BiH. Ako idete ovim putem ka moru, navratite, iznenadit ćete se. Odmor u pravom smislu te riječi jer ovdje nema kafića, ne trešti glazba, nema kukuruza, dakle odmaranje!  Također hlada nema, pa se pripremite i ponesite zaštitni faktor i šešir.

Voda je odlična, a ako ste sa manjom djecom nemate brige. Iako nismo navikli da jezero ima plićak ova plaža ga je napravila od sitnog pijeska pa ćete opuštenije svoje klince pustiti u vodu.

Jedina negativna stvar na ovoj lokaciji nije izazvana prirodom nego čovjekom. Smeće. Oni koji dolaze ostavljaju smeće iza sebe. Jako ružno za vidjeti, te se iskreno nadam kako će se nešto poduzeti od strane Općinskih vlasti da ova lokacija iz potencijalne turističke atrakcije ne postane deponija.

Udaljenosti automobilom

Livno – Mandek jezero 15km (20 minuta)

Mandek jezero – Plaža Marinovac 21km (25 minuta)

Livno – Plaža Marinovac 32km (35 minuta)

Kiseljak – Livno 152km (2 sata i 30 minuta)

UPOZNAJ BIH: Kravica,Humac, Koćuša

Valentina Vidović/ https://www.instagram.com/endji_jones/ artinfo.ba