kiseljak panorama herc info

FOTO: Hercegovina.info

Portal hercegovina.info, točnije autorica Maja Ljubić danas je objavila tekst Evo zašto je Kiseljak mjesto ugodnog življenja.

Maja je bila jedna od sudionca nedavno održanog projekta "Kiseljak, mjesto ugodnog življenja" tijekom kojeg su našu općini posjetili novinari iz cijele BiH  s ciljem izravnog upoznavanja s projektima i uspjesima Kiseljaka.

Majin tekst prenosimo u cijelosti:

 

Putopisac i novinar Mile Jukić jako dobro poznaje povijest ovog područja, te je okupljenim novinarima ispričao o tome kako se od malog mjesta sa nekoliko kuća Kiseljak razvio u ono što je danas. 

Možemo reći kako ovaj grad ima bogatu povijesnu baštinu, jer se nalazi na sjecištu puteva u sve dijelove.

 

Prvi put Kiseljak spominje putopisac Benedikt Kuripešić 1531. godine u zapisima o ovom gradu, kada su na području današnjeg Kiseljaka izgrađeni prvi objekti džamija, han i kuća za stražare.

Nakon više od sto godina ime Kiseljak spominje jedan od najpoznatijih putopisaca Evlija Čelebija, čovjek koji je dosta opsežno opisao dobar dio Bosne i Hercegovine. On Kiseljak naziva Ekši su, odnosno kisela voda, kako će biti bilježeno i slijedećih stotinjak godina. Čelebija je zapisao o blagodatima i pogodnostima mineralne vode, te kako dolaze ljudi iz cijele carevine, pa i iz drugih država. U putopisu je opisao kako se mineralna voda toči i šalje po cijelom carstvu.

“Jednostavno mineralna voda je bila magnet koji je privlačio ljude”, rekao je Milo Jukić.

Kiseljak je postao veliko naselje tek nakon uspostave Austro-Ugarske vlasti 1878. godine. Zanimljivo je istaknuti kako je po prvom Austro-Ugarskom popisu Kiseljak u odnosu na Fojnicu i Kreševo i dalje bilo manje mjesto.

Tadašnja vlast je odlučila bazirati ovdje upravo zbog prirodnog bogatstva koji ovaj kraj ima, prirodni izvori mineralne vode, banjsko liječilište, te činjenica kako se ovaj grad nalazi na odličnog geografskoj lokaciji.

 “Kiseljak ostaje neka vrsta narodne banje, toplica gdje svijet dolazi uživati u mineralnoj vodi vjerujući kako pomaže oko mnogih bolesti. Tako nastaju smještajni kapaciteti, grade se privatne kuće kako bi ljudi imali gdje spavati, te Kiseljak malo po malo širio na račun izvorišta mineralne vode.” – objašnjava Mile.

iseljak je prošao je period stagnacije za vrijeme kraljevine Jugoslavije, a nakon Drugog svjetskog rata nova vlast je odlučila da Kiseljak bude središte za okolne općine. “To je bilo najisplativije za tadašnje uvjete prometovanja”, dodaje on.

Arheološka nalazišta

Kad govorimo o brojnosti stećaka, prema istraživanju Pavla Anđelića Župa Lepenica u koju spadaju Kiseljak, Fojnica i Kreševo, koncem 50-ih godina dvadestog stoljeća nalazilo se 35 nekropola s oko 700 stećaka.

Jedan od najlijepših stećaka u BiH, stećak velikog bosanskog kneza Radoja Radosalića iz obitelji Pribinića, udaljen je 20-tak kilometara od Kiseljaka. Stećak je u orginalu jednim djelom oštećen,a nalazi se u selu Zabrđe daleko od većine naseljenih mjesta.  

Izgradnjom trga 2017. godine, koji je nazvan Trg kneza Radoje, započela je urbanizacija grada. Na incijativu Ive Mire Jovića, profesora povijesti odlučeno je da se napravi replika stećka u prirodnoj veličini, te postavi na trg.

Kiseljak- mjesto ugodnog življenja

Kiseljak se u zadnjih trideset godina udvostručio po broju stanovnika, a i po prostoru koji zauzima. Izgrađeno je puno novih ulica i stambenih zgrada. Na licu smo mogli vidjeti da se intenzivno radi na poboljšanju kvalitete života za građane. Načelnik je najavio nekoliko projekata koji su u planu, a u središtu grada smo vidjeli kako se obnjavljaju kolnici i prometnice. 

Planira se izgradnja nove zgrade Doma zdravlja i izgradnja Centra za rani rast i razvoj, a općina je prepoznala potrebu i za širenjem vrtićkih kapaciteta.

Kiseljak će dobiti i produženi boravak na čemu će posebno biti zahvalni roditelji koji su u radnom odnosu.

“U idućih godinu dvije plan je da svatko dijete pred školu mora pohađati vrtić. Osigurati ćemo u slijedećim godinama da svatko novoređeno dijete ima to osigurano, odnosno da roditelji ne moraju razmišljati gdje će i kod koga će ostaviti dijete”, objasnio je Ramljak.

Razvijena mreža primarne zdrastvene zaštite

Kiseljak ima svoj Dom zdravlja te šest područnih ambulanti, sve zahvaljujući radu ove općine u zadnjih nekoliko godina. Načelnik Mladen Mišurić-Ramljak rekao je kako zadnjih nekoliko godina intenzivno radili na poboljšanju zdravstvene zaštite.

“Zadnjih godina radili smo na tome da pacijenti ne idu u Dom zdravlja, već da mi njima približimo Dom zdravlja, zbog toga je na području Općine Kiseljak raširena područna mreža”, rekao je načelnik.

Jedan od projekata je izgradnja nove zgrade Doma zdravlja koja će se prostirati na 5,000 četvornih metara, a izgradnja kreće za nekoliko dana, rekao je Ramljak.

U suradnji sa veleposlanstvom Bugarske još jedan specifičan projekt za Općinu Kiseljak je izgradnja Centra za rani rast i razvoj. “Centar će biti posvećen djeci od prve do treće godine tako da će roditelji čim uoče problem imati gdje doći kako bi se na vrijeme interveniralo”, dodaje naš sugovornik.

Gradi se i sportska infrastuktura

Da je Kiseljak mjesto ugodnog življenja dokazuju i projekti izgradnje sportske infrastrukture.

“Nogometni stadion NK Kiseljak je u završnoj fazi izgradnje, dakle skoro je gotov. U fazi je projektiranje zone sporta i rekreacije gdje ćemo graditi sportske terene za sve građane. Izgraditi će se igralište s umjetnom travom, košarkaško, rukometno i odbojkaško igralište.”

Sarajevski kiseljak

U Kiseljaku moramo izdvojiti park Josipa Baća iz razloga što Bosna inače nije karakteristična po parkovima. Još jedna specifičnost je izvor mineralne vode koji se nalazi u parku. Građani i posjetitelji svakodnevno dolaze natočiti vodu na ovom izvoru.

“Punjenje sarajevskog kiseljaka je tradicija stara 128 godina kada je 1891. godine zabilježeno punjenje mineralne vode u boce. Boce su se pakirale ručno u drvene gajbe te štitile slamom”, ispričala je Milka Katana, iz tvrtke Sarajvski kiseljak.

Mila je naglasila kako je ovo jedna od rijetkih mineralnih voda koje je na svome izvoru mikrobiološki čista i ugodna za piće.

Jozo Penava najproduktivnij kompozitor svog vremena

Penava je rođen u blizini Kiseljaka, u mjestu Palež.  Nakon što je zavšio Drugi svjetski rat Jozo je stjecajem okolnosti ušao u glazbene krugove, te upisao glazbenu školu. Bio je jedan od osnivača Radio Sarajeva, gdje je više od dvadeset godina vodio Tamburaški orkestar.

Možda niste čuli za Jozu, ali njegove tekstove zasigurno znate, jer njegove stihove su otpjevali mnogi poznati pjevači Safet Isović, Zaim Imamović, Meho Puzić i mnogi drugi.

Jedna od poznatih skladbi koju je napisao je notni zapis koji je posvetio svom Kiseljaku.

Mi smo momci sa sela, narav nam je vesela.

Čim osvane nedjelja, mi smo prvi kod kola.

Djevojčicu za ručicu, tamburicu pod mišicu,

pa na Kiseljak, dok ne padne mrak.

    Haj, Kiseljak, Kiseljak, svaki momak veseljak;

Kiseljačke djevojčice, rumene ko jabučice.

    Haj, pogače, pogače, slatke kao šećerke;

Kiseljačani kuhaju, Sarajlijama prodaju.

    Pogače, kiseljačke

                               

Tamburice kucaju, mladi momci pjevaju.

Kolo igra veselo, znoj se lije niz čelo.

Kolo vodi djevojčica, lijepa, mlada seljančica,

lica rumenog, ruha vezenog.

    Haj, Kiseljak, Kiseljak...

Ponedjeljkom, znade se, kopa se i ore se.

Momci žanju i kose, snoplje vežu i nose.

Djevojčice predu, tkaju, do nedjelje ne prestaju.

A nedjeljom, opet po starom.

    Haj, Kiseljak, Kiseljak...

   /Jozo Penava/

Maja Ljubić, Hercegovina.info

0
0
0
s2sdefault
  • Taxi
  • bestdrive

KALENDARBTN1OSMRTICE BTN1NATJECAJIPNT2

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17