kruna isus

Dok su svijet obilazile dramatične snimke plamena koji guta poznatu parišku katedralu Notre-Dame, odmah je svima bilo jasno da se neprocjenjiva baština cijele civilizacije nemilosrdno pretvara u prah i pepeo, nestaje u dimu. No nije tragedija bila samo u tome što požar uništava gotičku ljepoticu staru devet stoljeća, nego što je ugrozio sve vrijedne predmete koji su se u njoj čuvali.

Trag iz Bizantskog carstva

Logično je, naime, da katedrala poput Notre-Damea u svojoj riznici čuva neprocjenjivo bogatstvo, a na to su srećom mislili i oni najprisebniji koji su bez razmišljanja, riskirajući vlastite živote, ušli u goruću katedralu kako bi spasili što se spasiti da. I dok pišemo ovaj tekst, još nisu poznati svi razmjeri katastrofe koja se dogodila umjetničkom blagu pariške katedrale, ali utješna je odlučnost Francuza da sve rekonstruiraju i spase. Svijet je obišla priča o hrabrom svećeniku Jean-Marcu Fournieru, kapelanu pariške vatrogasne brigade, koji je s vatrogascima ušao u goruću katedralu kako bi iz nje spasio Isusovu krunu od trnja, vjerojatno najpoznatiju relikviju koja se čuvala u pariškoj katedrali. On je zbog svog djela već prozvan “dobrim duhom Pariza”, a javnost je o njegovom hrabrom činu prva obavijestila gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo koja je na svom Twitteru uz zahvalu svim vatrogascima objavila fotografiju spašenih umjetnina i vrijednosti iz katedrale. – Zahvaljujem na teškim naporima policiji i vatrogascima koji su napravili svojevrsni ljudski lanac da bi izvukli sve ove neprocjenjive umjetnine iz vatrene stihije – poručila je gradonačelnica Hidalgo. Osim pitanja je li spašena kruna od trnja, odmah se pojavila i bojazan u kakvom su stanju ostale vrijednosti, prije svega velebne orgulje koje su, kako se čini, prošle bez većih oštećenja. Također, spašena je tunika svetog Luja, dijelovi Kristova križa i sveti čavli kojima je navodno bila probodena Kristova ruka, skulptura Nicolasa Coustoa “Spuštanje s križa”, a čini se kako je i sam oltar u dobrom stanju. Ipak, još se ne zna kakva je sudbina mnogih umjetnina i vrijednosti. – U takvoj je nesreći poslana uistinu prekrasna poruka time što su ljudi riskirali vlastite živote kako bi spasili predmete koji su dio povijesti svih nas. Jedna od karakteristika po kojima se čovjek razlikuje od drugih živih bića jest to što je uistinu svjestan koliko je povijest važna za njegov vlastiti identitet i to je sada pokazano – rekao nam je povjesničar umjetnosti dr. sc. Dragan Damjanović, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Odmah je istaknuo kako je od neprocjenjive važnosti što je kruna spašena, a koliko je ona važna svjedoči i njezina bogata povijest. O postojanju krune svjedoči više zapisa iz prvih stoljeća nakon Kristove smrti, no prvi pouzdani trag smješta je u Bizantsko carstvo početkom 11. stoljeća. Tamo je ostala sve do 13. stoljeća kada ju je Baldwin II, vladar Latinskog carstva, kratkotrajne carske tvorevine koju su osnovali vođe Četvrtog križarskog rata na teritoriju osvojenom od Bizantskog Carstva, predao kao polog Mlečanima. Navodno je u zamjenu za ovu neprocjenjivu krunu dobio 13 tisuća zlatnika, no ni to mu nije bio dovoljno pa ju je odlučio prodati francuskom kralju Luju IX. Tako je kruna stigla u Francusku 1239. godine, o čemu u svojoj poznatoj knjizi “Svjedoci otajstva - istina o Kristovim relikvijama” pišu poljski autori Grzegorz Górny i Janusz Rosikoń. Ova zanimljiva knjiga dostupna je i hrvatskim čitateljima u izdanju Verbuma. – Francuski je kralj bio duboko religiozan vladar, koji je odavao počast Kristovim relikvijama. Dan kada je kruna od trnja donesena u Pariz, 18. kolovoza, proglašen je blagdanom. Pred zidinama grada sagrađena je pozornica s koje su je govornici pozdravljali, a potom je kruna položena na zlatni relikvijar – stoji u knjizi u kojoj je predstavljen niz fascinantnih istraživanja.

Autori su, naime, dvije godine putovali, istraživali i surađivali s povjesničarima i znanstvenicima, koristeći pri tome najsuvremeniju tehnologiju, a sve u pokušaju da potvrde autentičnost Kristovih relikvija. Između ostalog, istražili su povijest trnove krune za koju su nadalje napisali kako ju je sam kralj nosio ulicama Pariza i to obučen samo u bijelo platno, dok je masa ljudi, koja se okupila, padala na koljena i molila se. No kruna nije odmah spremljena u katedralu u kojoj je ovog tjedna umalo stradala. Isprva je bilo namijenjeno da se čuva u također prekrasnoj gotičkoj crkvi Sainte-Chapelle. Tamo se nalazila sve do Francuske revolucije krajem 18. stoljeća, kada je postalo previše rizično da tamo i ostane. Štoviše, kada je kapelica napadnuta, mnogo je predmeta uništeno, pa je malo nedostajalo da strada i sama kruna. No ipak je spašena i nakratko skrivena u Nacionalnu biblioteku u Parizu. Na kraju je 1804. godine konačno našla svoje mjesto u impozantnom zdanju Notre-Damea. Svojedobno ju je obilazio i Napoleon Bonaparte, a kruna je svake godine na Veliki petak bila izložena kako bi je vjernici mogli vidjeti. Nažalost, sve do sada, jer ove će godine prvi put biti iznimka.

Kaplja srebra na platnu

Da ovo nije jedina impresivna priča o spašavanju Isusovih relikvija, podsjetio je pak profesor dr. sc. Dragan Damjanović. – Priča o kruni od trnja svakako podsjeća na onu o poznatom Torinskom platnu koje je također jedva spašeno iz kapelice u plamenu – kazao je Damjanović te zaključio kako je to još jedan dokaz da su ljudi već stoljećima svjesni izuzetnosti tih predmeta. Platno je to koje se čuva u katedrali sv. Ivana Krstitelja u Torinu, a na kojem se navodno može vidjeti obris Isusova lica. Riječ je, naime, o lanenom platnu u koje je, prema vjerovanju brojnih vjernika, bio zamotan Isus nakon smrti na križu. Platno se prije nalazilo u Svetoj kapeli u Chambéryju, koja je bila izgrađena baš za njegovo čuvanje, no 1532. godine u njoj je izbio strašan požar iz kojeg je ova vrijedna relikvija jedva spašena. Na taj požar danas podsjećaju dvije vidljive tamne crte, tragovi vode koji ukazuju na gašenje te kapljica otopljenog srebra jer se već počela topiti zaštita u kojem se platno nalazilo. Za sada se čini kako Kristova kruna od trnja nije ni na koji način oštećena, a vjernici se nadaju da je ovo zadnji put da je bila ovako izravno ugrožena.

 

Stela Lechpammer/Vecernji.ba

0
0
0
s2sdefault

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

+387 (0) 62 349 560

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2019 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17