Njezinu životu i mučeničkoj smrti poklonila se cijela Središnja Bosna od rodnog Viteza preko Kiseljaka do Kaknja kojeg je voljela, ostajući uz vjernike i u ratu
Misnim slavljem kojega je u zgradi župnog Caritasa, uz crkvu svetih Petra i Pavla koja se trenutačno obnavlja predvodio mons. Miro Relota, vojni biskup u BiH, opijelom i zajedničkim druženjem vjernika iz Kaknja, njezine obitelji i najbližih iz Viteza ali i vjernika iz drugih krajeva Središnje Bosne, poput Kiseljaka i Busovače, te članica Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi kojima je pripadala, u Kaknju je danas obilježena 30. obljetnica mučeništva sestre Danke Jurčević. „Okupio nas je sve spomen na događaj koji u sebi nosi duboku ljudsku bol, ali još dublju kršćansku nadu i ljubav“, poručio je brojnim okupljenim vjernicima mons. Miro Relota.
Sestra Danaka Jurlević ubijena je 30. rujna 1996. godine u blizini zgrade župnog Caritasa u kojoj se danas molilo za njezinu i duše svih nevinih mučenika. Iza sestre Danke čiji je život okončan u 46. godini na okrutan način, s osam uboda nožem, ostali su tragovi vjere, nade i ljubavi prema čovjeku, od rodnog Viteza pa sve do Kaknja u kojemu je najduže službovala kao članica Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi. Tuga ali i ponos na sve što je sestra Danka ostavila, sve ove godine u sebi nose i njezini najbliži, kaže nam njezina sestra Marija Grabovac.
„Nama kao obitelji uvijek je teško sjetiti se ubojstva na kojeg gledamo s tugom i nevjericom. Snagu nam daje Bog i vjerujemo da Danka moli za nas kao što i mi molimo za nju. Ponosni smo na sve ono što je Danka bila, posebno na činjenicu da je ostala uz svoj narod, uz katolike u Kaknju kad je bilo najteže. O Kaknju je uvijek govorila s ljubavlju. Raduje nas što sjećanje na nju i dalje živi i što je svojim životom poslala poruku da se zlo više nikad i nikom ne ponovi“, kazala nam Marija Grabovac, sestra Danke Jurčević koja je rođena u Vitezu u Jardolu. Na sestru Danku koja je doživotne zavjete pripadnosti Družbi sestara Kćeri Božje ljubavi položila u Zagrebu 1970. godine, ponosne su i sestre čijem je redu pripadala, kaže sestra Nevenka Jurak, provincijalna glavarica Provincije družbe sestara Kćeri Božje ljubavi u Zagrebu. „Kao poglavarica reda kojem je sestra Danka pripadala, ponosna sam na sestru koja je na glasu svetosti u ovom kraju, po svojemu djelovanju, ali i po mučeničkoj smrti za ovaj kraj i ljude koji u njemu žive. Njezinom smrti htjelo se zastrašiti vjernike, a zapravo se dobila hrabrost i snaga ostati ovdje i nastaviti tamo gdje je sestra Danka stala“, kaže poglavarica Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi.
Motivi okrutnog ubojstva sestre Danke Jurčević ni nakon 30 godina nisu rasvijetljeni. Ta činjenica ne znači da će zlo imati zadnju riječ, niti može zaustaviti sjećanje na sestru Danku i sve nevine mučenike kojima se uz župnu crkvu u Kaknju, na mjestu ubojstva sestre Danke, gradi tematski park, otkrio nam je kakanjski župnik vlč. Ivica Mršo. „Kod nas u Bosni ništa nije rasvijetljeno, počevši od ovakvih ubojstava, Ali to ne znači da trebamo zbog toga samo kukati niti sumnjati u Božji plan koji nam se nekad čini sporim, a u kojem zlo nikad ne pobjeđuje. Mi idemo dalje i u spomen na sestru Danku sestru koja je pripadala Družbi sestara Božje ljubavi, redu kojemu su pripadale i Drinske mučenice, u ovoj godini kada obilježavamo 30 godina mučeničke smrti sestre Danke sagradit ćemo spomen park. U sestri Danki gledamo nevinu krv prolivenu u ratu i nakon njega, a park gradimo u spomen na svaku nevinu žrtvu, ne samo Hrvata i katolika“, otkrio nam je župnik u Kaknju vlč. Ivica Mršo planove gradnje trajnog spomenika na mučeništvo sestre Danke Jurčević čija djela žive i 30 godina nakon njezine smrti u srcima i sjećanju njezinih najbližih kao i vjernika kakanjskog i sutješkog kraja.
Po brojnošću male zajednice vjernika u ovim krajevima kaže župnik u Kaknju, iznimno su važne jer brojke koliko god se činile važnim nisu presudne. Ni Hrvati u BiH brojnošću nisu najveći, ali su itekako važan narod za ovu zemlju, a njegovu važnost potvrđuju i ljudi poput sestre Danke koji su
životima svjedočili vjeru i ljubav prema čovjeku, a spremnošću na žrtvu i mučenikom smrću ostavili su neizbrisive tragove svetosti koji nikad ne umiru.
artinfo.ba
