Probijen je tunel od 12,2 kilometara u istočnoj Hercegovini, dio vodno-energetskog projekta Gornji horizonti koji predviđa preusmjeravanje dijela voda što bi moglo dovesti do većih ekoloških posljedica u pritokama i slivu rijeke Neretve.

Tunel u čiju izgradnju je uloženo 67 milijuna eura, dio je sustava hidroelektrane Dabar, najznačajnijeg objekta unutar projekta Gornji horizonti.

Projekt čiju su realizaciju pokrenule vlasti u bivšoj Jugoslaviji, a nastavila Republika Srpska obuhvaća izgradnju dvaju akumulacijskih jezera, triju hidroelektrana kao i niza tunela kanala koji će omogućiti preusmjeravanje voda iz sliva Neretve u Trebišnjicu radi povećanja hidroenergetskog potencijala i proizvodnje električne energije.

Voda iz toga sustava završava u Platu kod Dubrovnika.

Prema najavama investitora, Elektroprivrede Republike Srpske, puštanje hidroelektrane Dabar u rad očekuje se do 2027. godine.

Zajedno s povećanjem elektroenergetskih kapaciteta brojna ekološka udruženja i hidrološki stručnjaci upozoravaju na brojne štetne posljedice.

Oni ističu da bi preusmjeravanje voda moglo dovesti do presušivanja pritoka Bune, Bunice i Bregave, te narušavanja prirodne ravnoteže u slivu Neretve.

Realizacija tog projekta povećava rizik od zaslanjenja donjeg toka Neretve, osobito u delti i području Hutova blata.

Znanstvene analize i međunarodni izvještaji upozoravaju da bi takve promjene mogle imati dugoročne posljedice po pitku vodu, poljoprivredu i bioraznolikost područja koje ovisi o stalnom dotoku svježe vode iz Neretve i njezinih pritoka.

artinfo.ba