SHUTTERSTOCK
Liste lijekova u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu izmijenjene još od 2019. godine. Koliko su pacijenti u FBiH time "zakinuti", najbolje govori činjenica da se u zemljama u okruženju liste lijekova revidiraju svakih šest mjeseci. Šest godina pacijentima u Federaciji BiH, među kojima su i oni s najtežim oboljenjima, poput malignih, dostupni su "stari", u mnogim zemljama zastarjeli lijekovi koji su zamijenjeni boljim, učinkovitijim terapijama koje uspješnije liječe bolesti, produljuju i poboljšavaju kvalitetu života oboljelih.
Manjak sredstava
- Jako je puno lijekova koji se u svijetu koriste sasvim normalno, kod nas su to inovativni lijekovi. Mi se ne borimo samo za inovativne lijekove. Mi nemamo na stanju ni nekih lijekova koji su u svijetu možda čak i zastarjeli - kazala je za Federalnu Enida Glušac, predsjednica Udruge oboljelih i liječenih od tumora dojke "Renesansa".
- Ministarstvo nije donijelo ni stručno-medicinske upute koje predstavljaju kriterije na osnovi kojih se utvrđuje pravo na korištenje lijekova s posebnim režimom propisivanja s postojeće liste Fonda solidarnosti - dodala je. Stup zdravstvenog sustava za one s najtežim dijagnozama godinama je u pat-poziciji. Federalni zavod tražio je 77,8 milijuna za Fond solidarnosti, no odobreno je znatno manje u odnosu na sredstva koja Fondu zakonski pripadaju.
- Odobreni iznos tekućeg transfera za financiranje Fonda solidarnosti iz proračuna FBiH za 2024. godinu u iznosu od 50,000.000 KM predstavlja samo 10,2 posto od planiranih prihoda od doprinosa, što nije u skladu s člankom 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju. Odobravanjem sredstava tekuće rezerve Vlade FBiH povećana su odobrena sredstva za 1,211.347 KM i izvršene preraspodjele, tako da su operativna sredstva izdvojena za Fond solidarnosti u iznosu od 59,478.014 KM, što je i dalje ispod traženog iznosa od 77,800.000 KM - navodi se.
Isti je problem godinama, pa je dug prema Fondu narastao na više od 1,5 milijardi maraka. No, odgovor na pitanje zašto Fond solidarnosti ne funkcionira krije se u preporukama revizorskog izvješća.
- Za većinu lijekova s liste Fonda solidarnosti nisu sastavljene stručne medicinske upute ministra u skladu s odlukom o utvrđivanju osnovnog paketa zdravstvenih prava. Lista Fonda solidarnosti nije sastavljena u skladu sa Zakonom o lijekovima i člankom 2. pravilnika o izboru i korištenju lijekova Fonda solidarnosti kojim je propisan način njezine izrade jer lijekovi uvršteni na listu nisu dostupni svim osiguranicima u Federaciji BiH u odobrenoj indikaciji - stoji u izvješću. Posljedice nemara i sustavnih propusta na kraju na svojoj koži osjete oni zbog kojih zdravstveni sustav i postoji - pacijenti. - Mnogi pacijenti traže način i liječe se izvan države BiH. Naravno, ako to njihove financije i zdravstveno stanje dopuštaju. Ali što je s ljudima koji se ne mogu liječiti negdje vani? Mi, nažalost, imamo mnogo pacijenata koji odustaju od liječenja - dodaje Glušac.
Imaju terapiju, ali kakvu
Lijek postaje privilegij, statistike rastu, liste čekanja se gomilaju, a reforme ostaju obećanja. Dug prema Fondu solidarnosti raste, ali mnogo je veći dug prema pacijentima. A njega je proračunom nemoguće pokriti. Na listi lijekova Federalnog fonda solidarnosti nalaze se svi citostatici koji su potrebni u liječenju onkoloških pacijenata. U jednoj se godini najmanje tri puta zanovi znanje onkologa u oblasti lijekova jer je to oblast koja u svijetu dosta dobro napreduje. Dakle, onkološkim pacijentima u BiH dostupni su "stari" lijekovi u odnosu na one koji su na raspolaganju oboljelima u Europi.
Onkološki pacijenti imaju terapiju, ali je pitanje - kakvu. Ako može imati pet puta bolju, zašto da im to ne omogućimo i zašto bi pacijent u FBiH imao lošije lijekove? Toliko se godinama izdvaja za zdravstveno osiguranje da je zaista sramota da ne pratimo trendove zemalja EU-a. Od 164 inovativna lijeka, koja su u četiri godine registrirana i samim time dostupna pacijentima u zemljama EU-a, samo njih 12 na raspolaganju je oboljelima u BiH. Od tih 12 lijekova, samo su četiri nova onkološka lijeka i samo dva za rijetke bolesti. Možda su ostali inovativni lijekovi dostupni pacijentima u BiH preko interventnog uvoza ili ih možda oboljela osoba kupi, ali to nije "pravi put", a to je registracija lijeka, a potom da ga se stavi na listu. Nažalost, pacijenti u BiH minimalno šest godina kaskaju za modernim terapijama i lijekovima kakve imaju građani u zemljama okruženja.
artinfo.ba
