Intervju sa načelnikom općine Kiseljak

Prije četiri godine, kroz jedan kratki interview smo predstavili Mladena Mišurića-Ramljaka, kandidata za načelnika općine Kiseljak. Pitanja poput autoceste kroz Lepenicu, prostorno-planske dokumentacije, radne zone na Brestovskom itd., bila su samo planovi. No načelnik je znao da će vrlo brzo sve ovo nabrojeno i još puno toga više, biti stvarnost, odnosno ispunjena obećanja. I zaista, kada pogledate sva obećanja data prije zadnjeg mandata, on i njegov tim, ispunili su sva. Svega nekoliko projekata još traje i njihova realizacija se očekuje jako brzo.

Mladen Mišurić-Ramljak nije se umorio. Spreman je preuzeti odgovornost vođenja svoje općine u još jednom mandatu. U nastavku donosimo intervju s čovjekom koji Kiseljak polako ali sigurno vodi u europsku budućnost.

Općina Kiseljak se sve češće spominje kao „raj za investitore“. Na otvaranju hladnjače za jagodičasto i bobičasto voće, investitor belgijske tvrtke je rekao: „Dođite u Kiseljak da biste vidjeli kako se privlače investicije.“ Što je Vaš recept?

Općina Kiseljak je kroz sve ove godine ulagače privlačila vrlo jednostavno – bez dugih razgovora, pregovora i sastanaka. Ono što znamo da možemo uraditi to im i predstavimo, ma kako to za neke veće zajednice izgledale male investicije. Dok sam na čelu jedinice lokalne samouprave, Općina Kiseljak si je postavila nekoliko ciljeva i podrobno razmotrila resurse kojima raspolaže. Jedan od tih bio je i prostorni plan Općine Kiseljak. Temeljem tog plana definirali smo različite zone – šumske, poljoprivredne, sportsko-rekreativne, građevinske i one najvažnije gospodarske odnosno radne zone. Izradili smo urbanistički plan Kiseljaka kao i nižih središta tj. naselja ( Brnjaci, Lepenica, Brestovsko, Gromiljak i Bilalovac) te na temelju tog nastavili s detaljnim prostornim planovima - onim regulacijskim te jasno definirali što se smije graditi – površinski, arhitektonski. U jednom trenutku realizacije tih planova, građanima je bilo jako teško prihvatiti kako na vlastitim zemljištima ne smiju izgrađivati objekte po “slobodnoj procjeni” nego da svaki novoizgrađeni objekt mora biti u skladu s prostornim planom općine.

Slična je situacija i s gospodarskim – radnim zonama. Imali smo raznih ponuda, nedavno nam je tako ponuđena tvornica izolacijskih materijala, prljava industrija kamene vune i bez obzira na primamljivu ponudu od 500 novootvorenih radnih mjesta, odbili smo. Na taj način bismo nepovratno izgubili široki prostor za život u najširem smislu te riječi.

Gospodarstvo Kiseljaka živi na poljoprivrednoj djelatnosti i nemamo prostor za megalomanske industrijske zone nego forsiramo mala obiteljska gospodarstva. Nedavno smo potpisali ugovor o prodaji općinskog zemljišta u mini radnoj zoni – tzv. stara ciglana i uskoro počinje izgradnja pogona za preradu drva, drvnih panela i ploča a do konca godine investitor planira otvoriti i proizvodni pogon metalnih konstrukcija. U ovom slučaju javlja nam se problem kadrovske naravi stoga uskoro počinje prekvalifikacija kadrova kao nužan proces trenutnog obrazovnog sustava.

Dakle poljoprivreda prije svega, ali ne smijemo zanemariti ni ostale industrijske grane. Ne smijemo ovisiti samo o jednoj jer se tada dovodi u pitanje cijeli sustav ukoliko ona zakaže. Tu su svakako i već iznimno jake metaloprerađivačka te drveno prerađivačka industrija.

Da zaključim, glavnina mladih osoba u Kiseljaku ostaje. Mi nismo u stanju iseljavanje u potpunosti spriječiti ali svakako da na taj trend djelujemo preventivno.

Općina Kiseljak u zadnjih godinu-dvije dana posebno je zanimljiva glede kupovine zemljišta stanovništvu Bliskog i Srednjeg Istoka. Međutim, čini se kako arapsko stanovništvo ipak nije na taj način investiralo u Kiseljak?

Općina Kiseljak ne vidi nikakav gospodarski potencijal u izgradnji petnaestak privatnih kuća za odmor koje će biti opasane velikim zidovima, zaštitarima itd. Ako netko želi razviti turistički potencijal onda nema potrebe za takvim getoiziranjem i onda imamo situaciju s arapskim stanovništvom koje po BiH kupuje zemljišta preko fiktivnih tvrtki a kako mediji pišu i fiktivnih brakova. Sama Općina Kiseljak je uvijek raspoložena za različite investicije, međutim, u ovim eventualnim od prodaje zemljišta arapskom stanovništvu, nemamo nikakvu dugoročnu ekonomsku korist i zbog tog ih ne smatramo povoljnim.

Hotel Dalmacija je uvijek aktualna tema. Možemo li očekivati obnovu hotela?

Pogrešni temelji od samog početka. Općina Kiseljak osam je godina vodila besmislenu pravnu bitku s vlasnicima hotela Dalmacija glede zemljišta. Vlasništvo Općine Kiseljak je i ranije bio Zavod za gastroenterologiju i to nikad nije bilo predmetom privatizacije niti ćemo ga kad privatizirati. Nas zanima razvoj banjskog turizma jer je Kiseljak godinama poznat kao banjsko-turističko lječilište i u hotel Dalmacija polažemo mnogo nada – postoji mogućnost za otvaranjem radnih mjesta ali i ulaganjima u domaću proizvodnju hrane. Sve ovo što smo do sad radili na javnoj infrastrukturi vodi ka tom cilju – uređenje parkova i šetnica, samo su preduvjeti vraćanja tog banjsko-turističkog duha Kiseljaku. Pokrenuli smo pitanje revizije privatizacije hotela Dalmacija budući da su pravosudni organi utvrdili kako je sama privatizacija urađena na temelju krivotvorene javne isprave, zemljišno-knjižnog izvatka izdanog od neovlaštenih osoba te na koncu upisane nepostojeće katastarske površine koja ne odgovara stvarnom stanju. Zahvaljujući upravom ovim dokazima, Općina je dobila spor.

Što je najveća prepreka daljem razvoju općine Kiseljak?

Što se tiče javnih prihoda i njihove pravedne i ravnomjerne raspodjele, uvažavajući pritom činjenicu kako postoje općine koje moramo financirati jer se moramo na neki način solidarizirati, Općina Kiseljak je zakinuta kao i sama Srednjobosanska županija. Možda nije najveća ali je svakako prepreka jer se radi o velikim iznosima koji bi naš Proračun uvelike olakšali.

Od uspostave zajedničkih institucija u Federaciji BiH, 1999. vijećnici iz SDP-a i SDA, Dan Općine Kiseljak ne priznaju te se ne pojavljuju na svečanoj sjednici Općinskog vijeća. Je li i ove godine biti tako?

Apsolutno se ništa nije promijenilo. Bili smo na tragu konačnog rješenja o određivanju dana općine ali pokretanjem ocjene ustavnosti o utvrđivanju dana općine, proces je zaustavljen. Ustavni sud FBiH donio je presudu kako se ne krše prava bošnjačkog naroda ali kako je grb same Općine neustavan budući da na njemu nema simbola srpskog naroda što je ispravljeno u vrlo kratkom razdoblju. Inače, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV prvi put spominje dio naselja u Općini Kiseljak, riječ je o mjestu Rotilj od središta grada udaljenom 1 km, kada je darovnicom 1244. darovao posjede u istoimenom mjestu.

Što biste posebno izdvojili iz programa obilježavanja ovogodišnjeg Dana općine?

To je prvenstveno svečano otvorenje replike spomenika poginulim austrougarskim vojnicima 1878. u Klokotima (mjesto u sastavu naše općine) koji je podignut 1904. godine i preživio sve do uspostave komunističkih vlasti kada je preko noći maknut iz današnjeg Parka generala Filipovića. Osim tog spomenika, pokrenuli smo i obnovu spomenika partizanskog groblja kao i izgradnju zajedničke spomen kosturnice. Osim toga, važno je pored rekonstrukcije Parka generala Filipovića, izdvojiti i izgradnju tematskog parka uz rijeku Lepenicu posvećenog raznim umjetnicima, od jednog od najvećih hrvatskih pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića pa do “meštra od sevdaha”, našeg Joze Penave. Uz ove nazovimo infrastrukturne projekte imali smo i bogat kulturni program od kazališnih predstava, kino projekcija na otvorenom, tradicionalne Napretkove međunarodne izložbe....

Kako biste ukratko rezimirali prošlu godinu i koju su to projekti o kojima razmišljate u narednom razdoblju?

Osobno smatram da je i protekla godina bila iznimno uspješno. Gledajući sam Proračun ali i financijsko stanje sve ono što smo uradili nije zanemarivo. Dakle u 90% slučajeva smo realizirali sve ono što smo obećali. 2015. godina je bila iznimno uspješna, od infrastrukturnih projekata gdje prije svega se mislim na projekt vodoopskrbe. Prošle godine smo konačno pustili u rad pumpnu stanicu odnosno vodoopskrbu Dubrave-Kiseljak. Time smo riješili problem vode za velik dio Kiseljaka.

Ove godine je u tijeku realizacija dovođenja vode tamo gdje je nije bilo. S ovim poslom nećemo stati premda se radi o iznimno zahtjevnom i skupom projektu no radimo ga u fazama i do kraja godine nadam se da će dobar dio biti riješen, kada je u pitanju voda ali i kanalizacijski sustav.

Kada je riječ o poljoprivredi na kojoj se naš gospodarski razvoj i zasniva, ove godine smo izgradili hladnjaču za jagodičasto i bobičasto voće. Izgradnjom hladnjače smo stvorili preduvjete za intenzivan razvoj konkretno ove poljoprivredne djelatnosti. Također, dokazali smo da poslovna zona ima sve preduvjete za privlačenje stranih investicija.

No osim poslovne zone "Dugo Polje" planiramo razviti još dvije mini radne zone koje su u neposrednoj blizini koridora Vc.

Nastojali smo ne zanemariti ni jedan dio općine odnosno uravnoteženo izgrađivati infrastrukturu a poseban naglasak smo stavili na uređenje gradskog središta.

U tijeku je izgradnja Caritasovog doma za stare i nemoćne. Bit će to prvi takav objekt u Lepeničkoj dolini. Koliko je sama Općina Kiseljak sudjelovala u projektu?

Donijeli smo odluku po kojoj se kod izgradnje Caritasovog doma, ulagači, oslobađaju svih troškova samog postupka – građevna parcela i kanalizacija a pristupni put će također financirati Općina u skladu s mogućnostima našeg Proračuna. Caritasov dom svakako je važan kako za treću generaciju naših sugrađana i stanovnika Lepeničke doline tako i za mlade osobe jer će u njemu biti tridesetak novootvorenih radnih mjesta.

Što su Vam bili najveći izazovi u dosadašnjem vođenju općine Kiseljak?

Najveći izazov je bilo napraviti plan...Prostorni plan općine Kiseljak kojim smo definirali zone, od radnih, gospodarskih, građevnih, stambenih itd. Nakon toga smo krenuli u izradi urbanističkog plana, potom niže prostorno planske dokumentacije,regulacijske planove odnosno urbanističke projekte. Dobar plan je temelj za svaki razvitak i mi smo se striktno pridržavali svih planova. I to je ono što nas motivira i što je ujedno i jedan od najvećih postignuća.
Vrijedi spomenuti i da smo jedina općina u BiH koja je dodijelila kućne adrese i brojeve svim stanovnicima, točnije 8 500 kućnih brojeva. Trenutno s Federalnom geodetskom uprava, izrađujemo registar kućnih brojeva koji će biti povezan s katastrom, uvezan sa CIPS-om i svim drugim javnim poduzećima a sve u cilju što bolje usluge građanima Kiseljaka.

Može li se općini Kiseljak vratiti epitet turističkog mjesta?

To je svakako jedan od naših prioriteta odnosno glavnih dijelova Strategije razvoja općine za naredne četiri godine.

Kulturnu baštinu i tradiciju moramo čuvati a mislim da je upravo turizam odlična prilika za to ali i za otvaranje novih radnih mjesta. Kiseljak se nalazi na savršenoj lokaciji za ispostavljanje sinergije između banjskog, vjerskog, ruralnog i kulturnog turizma a u zadnje vrijeme i zdravstvenog. Izgradnjom javne infrastrukture, javnih sadržaja, poput trgova, parkova, želimo privući goste. Kiseljak je grad vode, leži na tri rijeke i ima puno izvorišta mineralne vode. S takvim bogatstvom se ne smijemo kockati. Upravo zato smo ozbiljno pristupili problemu odvoženja i skladištenja otpada. Trenutno je 90% naše općine pokriveno kontejnerima od kojih većina služe kao tzv. zeleni otoci za razvrstavanje otpada. Sljedeći projekt je uspostava reciklažnog dvorišta i –sortirnice te pročistača otpadnih voda no i to su projekti koji traže pun financijskih sredstva i vremena ali će u konačnici otvoriti i nova radna mjesta.

Što Vam predstavlja motivaciju za još jedan mandat?

Stvorili smo više nego solidne temelje za razvoj cjelokupnog društva. Sada moramo dalje. Naglasak mora biti na podizanju kvalitete života, uspostavi održivog razvoja i svakako otvaranju novih radnih mjesta. Imamo mlad, obrazovan tim koji nosi sve važnije projekte. Obnavljamo škole, otvaramo staračke domove, dječja igrališta, pomažemo novorođenčad, sve više ulažemo u sportsku infrastrukturu, ukratko, stvaramo grad ugodna življenja od 7 do 77 godina. Uvjeren sam da ćemo u uskoro svi osjetiti europske uvjete u našem Kiseljaku za sve naše stanovnike. I to je ono što me drži i motivira za dalje.

artinfo.ba