× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Crvena stijena

cstijena-19.jpg

 FOTO : arhiv

Ubijani bez suđenja, za zločine nitko nije odgovarao

U organizaciji kiseljačke podružnice Udruge hrvatskih političkih zatvorenika, u subotu 4. svibnja, u Kiseljaku će biti obilježena 79. obljetnica stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću. Program obilježavanja, kao i prethodnih godina, počinje misom zadušnicom u svetištu Pod stijenom pored Gospina kipa u 8 sati, a nastavlja se polaganjem vijenaca i molitvom pred Spomen križem na lokalitetu Crvena stijena koje će biti upriličeno po završetku mise.

Na lokalitetu zvanom Crvena stijena, na izlazu iz Kiseljaka prema Visokom, prema iskazima svjedoka, početkom svibnja 1945. godine, po nalogu tadašnjih komunističkih vlasti, bez prava na suđenje, ubijeno je nekoliko stotina Hrvata iz Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Breze, Vareša, Uskoplja. Zločini su se događali prema istom scenariju, žrtve bi najprije odveđene na saslušanja po nalogu UDBA-e, a sa saslušanja se nikad nisu vratili.

Obitelji stradalih godinama nisu smjeli ni govoriti o onomu što im se dogodilo, tražiti tijela niti im odavati počast na bilo koji način. Tek je godinama poslije zločina pokojni fra Stjepan Buljan ustanovio svetište Pod stijenom na kojemu se molilo Gospi i za duše žrtvava komunističkog zločina.

Nakon pada komunizma, na Crvenoj stijeni gdje je većina skončala, ubijenim je podignuto zajedničko spomen obilježje. Obilježavanje obljetnica zločina na Crvenoj stijeni preuzela je kiseljačka podružnica Udruge hrvatskih političkih zatvorenika. Europski parlament osudio je posebnom rezolucijom zločine totalitarnih režima, uključujući i komunistički, ali u BiH o toj Rezoliciji nije se javno raspravljalo niti je obračun s neistomišljenicima kojeg su provodile komunističlke vlasti osuđen od strane svih političkih aktera u BiH.

Osim što je ostao nekažnjen, zločin na Crvenoj stijeni nikad do kraja nije ni istražen. Zahtijevalo je to ekshumacije na terenu, uz uzimanje uzorka za DNK od srodnika kojih je kako godine prolaze, sve manje među živima. S njima umiru i priče o strašnim zločinima totalitarnog komunističkog režima u BiH kojemu je Crvena stijena u Kiseljaku služila kao jedno od brojnih stratišta na kojemu se pripadnike poražene vojske ubijalo na najokrutnije načine, bez prava na obranu i suđenje.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Crvena stijena

cstijena-19.jpg

 FOTO : arhiv

Ubijani bez suđenja, za zločine nitko nije odgovarao

U organizaciji kiseljačke podružnice Udruge hrvatskih političkih zatvorenika, u subotu 4. svibnja, u Kiseljaku će biti obilježena 79. obljetnica stradanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću. Program obilježavanja, kao i prethodnih godina, počinje misom zadušnicom u svetištu Pod stijenom pored Gospina kipa u 8 sati, a nastavlja se polaganjem vijenaca i molitvom pred Spomen križem na lokalitetu Crvena stijena koje će biti upriličeno po završetku mise.

Na lokalitetu zvanom Crvena stijena, na izlazu iz Kiseljaka prema Visokom, prema iskazima svjedoka, početkom svibnja 1945. godine, po nalogu tadašnjih komunističkih vlasti, bez prava na suđenje, ubijeno je nekoliko stotina Hrvata iz Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Breze, Vareša, Uskoplja. Zločini su se događali prema istom scenariju, žrtve bi najprije odveđene na saslušanja po nalogu UDBA-e, a sa saslušanja se nikad nisu vratili.

Obitelji stradalih godinama nisu smjeli ni govoriti o onomu što im se dogodilo, tražiti tijela niti im odavati počast na bilo koji način. Tek je godinama poslije zločina pokojni fra Stjepan Buljan ustanovio svetište Pod stijenom na kojemu se molilo Gospi i za duše žrtvava komunističkog zločina.

Nakon pada komunizma, na Crvenoj stijeni gdje je većina skončala, ubijenim je podignuto zajedničko spomen obilježje. Obilježavanje obljetnica zločina na Crvenoj stijeni preuzela je kiseljačka podružnica Udruge hrvatskih političkih zatvorenika. Europski parlament osudio je posebnom rezolucijom zločine totalitarnih režima, uključujući i komunistički, ali u BiH o toj Rezoliciji nije se javno raspravljalo niti je obračun s neistomišljenicima kojeg su provodile komunističlke vlasti osuđen od strane svih političkih aktera u BiH.

Osim što je ostao nekažnjen, zločin na Crvenoj stijeni nikad do kraja nije ni istražen. Zahtijevalo je to ekshumacije na terenu, uz uzimanje uzorka za DNK od srodnika kojih je kako godine prolaze, sve manje među živima. S njima umiru i priče o strašnim zločinima totalitarnog komunističkog režima u BiH kojemu je Crvena stijena u Kiseljaku služila kao jedno od brojnih stratišta na kojemu se pripadnike poražene vojske ubijalo na najokrutnije načine, bez prava na obranu i suđenje.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.