Konjic: 31. obljetnica zločina Armije R BiH nad nad Hrvatima u Trusini
Iako se dogodio istoga dana kao i Ahmići, zločin u Trusini ostao nekažnjen s daleko manje interesa javnosti
Danas sablasno pusto konjičko selo Trusina, koje oživi tek za tužnih obljetnica sjećanja i odavanja počasti žrtvama u proteklom Domovinskom ratu, 16.travnja ratne '93. bilo je poprište okrutnih zločina nad Hrvatima. Dogodili su se rano ujutro, par sati prije zločina koji se istoga dana događa u Ahmićima u Vitezu, a u kojemu su žrtve bili Bošnjaci. U samo jednom danu, prema podatcima udruga proizašlih iz Domovinskog Grada Grada Konjica postrojbe Armije R BiH i Odreda za posebne namjene „Zulfikar“, ubili su na kućnom pragu i u neposrednoj blizini njihovih domova 23 Hrvata, 15 civila te osam pripadnika HVO-a. Obiteljima žrtava Trusine i danas je kažu teško prisjetiti se tog dana jer rane su još uvijek bolne. Događanja u Trusini sjeća se Ante Krajinović, pripadnik HVO-a iz Trusine. „Sve je počelo rano ujutro, oko šest sati, prije Ahmića. Presreli smo zapovijed Glavnog stožera Armije R BiH u kojoj je pisalo da u Trusini treba pobiti sve muškarce, od onih koji su još u kolijevci do staraca. To se i dogodilo, zapovijed je skoro u potpunosti provedena. U Trusini ni danas nema muških glava, ubijani su svi, od djece do staraca. Naše svetinje, uključujći i sve crkve u naši župama na Žitačama, Obrima i Solakovoj Kuli su srušene. Ovdje se dogodio čisti primjer ratnog zločina od kojeg se ovaj kraj nikad nije oporavio. Crkve su Bogu hvala i nama vjernicima te župnicima obnovljene, a ostalo ide teško“, kazuje nam Anto Krajinović, Trušanin koji se tog kobnog 16.travnja 1993. zadesio u Trusini. Pored civila koji su najbrojniji među žrtvama Trusine, pripadnici Armije R BiH ubijali su i pripadnike HVO-a, u pravilu nakon predaje i zarobljavanja. „Isti rukopis odnosa prema zarobljenicima uočio sam u svim mjestima u kojima su žrtve Hrvati, a počinitelji pripadnici Armije R BiH, od Dusine, prvog masovnog zločina nad Hrvatima u Lašvanskoj dolini, do Trusine u dolini Neretvice. Ta me činjenica navodi na zaključak da je takav odnos prema zarobljenim kreiran u samome vrhu Armije RBiH“, kaže Mladen Begić, jedan od ratnih zapovjednika HVO-a i predsjednik Odbora za branitelje HNS –a BiH.
Odavanje počasti žrtvama Trusine, u organizaciji udruga proizašlih iz Domovinskog rata Konjica, počelo je polaganjem vijenaca i molitvom pred spomen obilježjem u Trusini, a nastavilo misom zadušnicom koju je u crkvi sv. Ante Padovanskog na Žitačama predvodio don Marin Marić, župnik u župama Obri i Solakova Kula. U propovjedi govorio o jedinstvu, o kušnjama, a posebno o važnosti očuvanja sjećanja na žrtvu, ne samo zbog prošlosti, već i sadašnjosti i svijetlije budućnosti „ Ne trebaju nama izmišljene Kozare i Tjentišta kako bi im se klanjali. Naši povjesničari i vlasti bi trebali osvijetliti i dati važnost svim onim ljudima koji su zaslužni za stvaranje slobode. Mislim kako je premalo podignuto spomen obilježja onima koji to zaslužuju. O njima trebamo govoriti i zbog generacija koje dolaze, da znaju cijeniti krv pradjedovsku. Jer kroz povijest smo slobodu uvijek krvlju plaćali. Toliko je bilo mučeništva u našem narodu tako da bi se s pravom cijeli narod mogao nazvati mučenikom. A kroz povijest smo samo željeli mir. Nismo nikad težili za tuđim. A taj mir i slobodu uvijek platismo krvlju“, kazao je uz ostalo don Marin. Obiteljima ubijenih i predstavnicima udruga proizašlih iz Domovinskog rata te svećenicima župama klišanskog kraja, u odavanju počasti žrtvama Trusine pridružilo se i brojno izaslanstvo dužnosnika hrvatskog naroda na svim razinama vlasti, od Grada Konjica, preko Hercegovačko- neretvanske županije do Federacije BiH i BiH. Izaslanstvo hrvatskih dužnosnika je predvodio Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
„U Trusini smo kako bi odali počast 23-oje ubijenih prije 31 godinu. Kao i svake godine tražimo da svi odgovorni za zločin budu izvedeni pred lice pravde jer pravosuđe dosad nije odradilo taj dio posla. Tu smo i da ukažemo na činjenica da je od 11,5 tisuća Hrvata koliko ih je prije rata u Konjicu, danas tek nešto više od 500 te da onima koji imaju volju i želju za povratkom to omogućimo“, kazao je uz ostalo Martinović. Počast žrtvama odali su i predstavnici Vlade Republike Hrvatske ali i organizacija civilnog društva, Centra za nenasilnu akciju čiji članovi su danas bili i u Ahmićima i u Trusini sa željom poslati poruku da sve žrtve jednake i zaslužuju jednako poštovanje.
A put do pravde i istine za žrtve hrvatskog naroda u BiH težak je i trnovit. O tomu svjedoči i Ante Krajinović koji je praćenjem nacionalne televizije u Hrvatskoj došao do podatka da je zločin nad Bošnjacima u Ahmićima u određenom razdoblju spomenut 982, a nad Hrvatima u Trusini samo dva puta. Jedan je to od brojnih dokaza da sve žrtve u BiH nažalost još uvijek nisu jednake, da se za istinu i pravdu čak i za one koji su se dogodili istoga dana, tek par sati ranije, još uvijek valja boriti. Izostanak kažnjavanja odgovornih, višegodišnje odgode početka suđenja jednom od glavnih krivaca za pokolj u Trusini Zulfikaru Ališpagi to potvrđuju. Jedan to od razloga zbog kojeg je Trusina i više od 30 godina nakon nekažnjenog zločina nad Hrvatima i dalje prazna, kuće su uglavnom bez krovova, zarasle u korov te zajedno sa zemljom natopljenom krvlju žtrava čekaju pravdu i istinu ali i značajniji povratak života u ovaj kraj.
AP/Artinfo.ba
